Velika švedska studija, koja je trajala čak 25 godina, donosi rezultate koji su iznenadili i same istraživače – osobe srednje i starije dobi koje su konzumirale više punomasnog sira i vrhnja imale su manji rizik od razvoja demencije.

Iako nalazi zvuče ohrabrujuće, znanstvenici upozoravaju da ih ne treba tumačiti pojednostavljeno ni kao poziv na nekontroliranu konzumaciju masnih mliječnih proizvoda.

Studija koja je pratila gotovo 28 tisuća ljudi

Istraživanje provedeno u Švedskoj obuhvatilo je 27.670 sudionika, koje su znanstvenici pratili tijekom razdoblja od 25 godina. U tom vremenu, demencija je dijagnosticirana kod 3.208 osoba.

U Hrvatskoj je cijena ovog proizvoda rasla više od zlata: 'Vrjedniji od plemenitih metala'

Analiza prehrambenih navika pokazala je zanimljiv obrazac. Među sudionicima koji nisu imali poznate genetske čimbenike rizika za Alzheimerovu bolest, oni koji su dnevno konzumirali više od 50 grama punomasnog sira imali su 13 do 17 posto manji rizik od razvoja Alzheimerove bolesti. Kod osoba s genetskim rizikom takva povezanost nije uočena.

Vrhnje se također pokazalo zanimljivim

Sličan obrazac uočen je i kod punomasnog vrhnja. Sudionici koji su konzumirali više od 20 grama punomasnog vrhnja dnevno imali su 16 do 24 posto niži ukupni rizik od demencije.

Zanimljivo je da istraživači nisu pronašli značajne povezanosti kada je riječ o drugim mliječnim proizvodima – ni mlijeku s niskim ili visokim udjelom masti, ni fermentiranom ili nefermentiranom mlijeku, niti vrhnju s niskim udjelom masti.

Suprotno dugogodišnjim preporukama

Ovi rezultati posebno privlače pažnju jer su u suprotnosti s dugogodišnjim smjernicama javnog zdravstva, koje potiču konzumaciju mliječnih proizvoda s niskim udjelom masti radi zaštite srca.

No veza između prehrane, kardiovaskularnog zdravlja i demencije je složena. Srčane bolesti i demencija dijele brojne čimbenike rizika, uključujući visoki krvni tlak, dijabetes i pretilost, pa se sve češće razmatra mogućnost da pojedine masnoće nemaju isključivo negativan učinak.

Punomasni mliječni proizvodi i srce

Kada se ovi rezultati usporede s prethodnim istraživanjima, slika postaje nijansiranija. Analize ranijih studija sugeriraju da konzumacija sira može biti povezana s nižim rizikom od srčanih bolesti te da mliječni proizvodi s punim udjelom masti ne povećavaju nužno kardiovaskularni rizik.

Nekoliko znanstvenih radova pokušalo je utvrditi vrijedi li isto i za zdravlje mozga, no rezultati su zasad mješoviti, navodi Science Daily.

Iz Pentagona iscurile snimke koje će zaprepastiti javnost: Na njoj je letjelica koja prkosi zakonima fizike

Razlike između Europe i Azije

Zanimljivo je da studije provedene na azijskim populacijama češće pronalaze pozitivnu povezanost između konzumacije mliječnih proizvoda i kognitivnog zdravlja, dok mnoge europske studije takav učinak ne potvrđuju.

Jedno moguće objašnjenje leži u količini. U mnogim azijskim zemljama prosječna konzumacija mliječnih proizvoda znatno je niža nego u Europi, pa umjerena konzumacija može imati drugačiji učinak nego veći unos.

Primjerice, jedna japanska studija izvijestila je o smanjenom riziku od demencije kod ljudi koji su konzumirali sir, ali uz vrlo niske količine. Važno je napomenuti da je to istraživanje bilo sponzorirano od proizvođača sira. Suprotno tome, druga japanska studija, financirana državnim sredstvima, nije pronašla zaštitni učinak.

Europski primjeri koji podupiru nalaze

Unatoč mješovitim rezultatima, postoje i europske studije koje idu u prilog švedskim nalazima. U finskoj studiji koja je obuhvatila 2.497 muškaraca srednje dobi, praćenih tijekom 22 godine, sir je bio jedina namirnica povezana s nižim rizikom od demencije – čak 28 posto manjim.

Istraživači naglašavaju da sir i vrhnje nisu jedini prehrambeni čimbenici povezani s kognitivnim zdravljem. Veća konzumacija mlijeka i prerađenog crvenog mesa povezana je s lošijim rezultatima na kognitivnim testovima, dok je unos ribe povezan s boljim rezultatima.

Velika britanska studija, koja je pratila gotovo 250.000 ljudi, pokazala je niži rizik od demencije kod onih koji su jeli ribu dva do četiri puta tjedno, voće svakodnevno i sir jednom tjedno.

Zašto su istraživači bili posebno oprezni

Autori švedske studije ističu važna ograničenja. Podaci o prehrani temelje se na samoprocjeni, a promjene u pamćenju mogu utjecati i na prehrambene navike i na to koliko se ljudi točno sjećaju što su jeli.

Kako bi smanjili taj problem, istraživači su prvo isključili sve sudionike koji su već imali demenciju na početku studije. Zatim su ponovili analize nakon što su iz uzorka uklonili osobe koje su razvile demenciju unutar prvih deset godina praćenja.

Time su se usredotočili na sudionike koji su dulje vrijeme ostali kognitivno zdravi, smanjujući vjerojatnost da su rane, neprepoznate faze demencije utjecale na prehrambene navike i rezultate.

Iako rezultati upućuju na moguću povezanost između punomasnog sira, vrhnja i nižeg rizika od demencije, znanstvenici naglašavaju da je riječ o promatračkoj studiji. Ona ne dokazuje uzročnost, ali otvara nova pitanja o ulozi masnih mliječnih proizvoda u zdravlju mozga.