Godinama stoji u kuhinjskim ormarićima, koristi se gotovo svakodnevno, a ipak – jedna njegova strana mnogima je potpuna enigma. Riječ je o četverostranom ribežu za sir, točnije o njegovoj strani s najsitnijim, oštrim otvorima nalik zupcima, koja je zbunjivala brojne kućne kuhare. Sada su kulinarski stručnjaci konačno objasnili čemu ona doista služi.

Pitanje koje muči i iskusne kuhare

Već dugo postoji nedoumica oko toga čemu zapravo služi četvrta strana klasičnog kuhinjskog ribeža. Većina ljudi bez razmišljanja koristi veliku stranu za ribanje krupnijih komada sira, manju za sitnije ribanje te onu predviđenu za rezanje na ploške. No, ostaje jedna strana – ona s malim, oštrim izbočenim rupicama – koja često izaziva frustraciju.

Ako na toj strani pokušate naribati sir, najčešće ćete dobiti kašastu masu koja ostaje zalijepljena s prednje strane ribeža, dok kroz otvore gotovo ništa ne prolazi. Upravo zato mnogi su se zapitali ima li ta strana uopće smisla.

Korisnici Reddita na forumima r/CasualUK i r/Cooking otvoreno su tražili odgovor. Jedan je korisnik upitao: „Čemu služi četvrta strana kutijastog ribeža?“

Objasnio je kako postoji strana koja se koristi „90 posto vremena“, ona za krupno ribanje, zatim strana za „sitnije ribanje“, dio koji je „navodno za rezanje ploški“, te naposljetku ona „zbog koje je gotovo nemoguće ručno oprati ribež, a da ne prokrvarite“.

„Imam 54 godine i kuham većinu života, ali nikada mi nije palo na pamet koristiti tu stranu za bilo što. Čemu služi? Propuštam li neki nevjerojatan trik za ‘dosadan posao koji postaje lagan’? Ili već imam alat koji to radi bolje?“ zapitao se.

Što kaže profesionalni kuhar

Odgovor je dao Josh Archibald, izvršni chef za kulinarski razvoj u sirani Tillamook, u razgovoru za časopis Good Housekeeping prošle godine. Prema njegovim riječima, svaka strana ribeža osmišljena je za točno određene vrste sira i namjene.

Strana koju je časopis opisao kao onu s „hrapavim, rašpastim rupicama“ idealna je, kaže Archibald, „za tvrde sireve poput parmezana, ali i za čokoladu, đumbir, muškatni oraščić, koricu citrusa i češnjak“.

Drugim riječima, ta strana nije predviđena za klasično ribanje polutvrdih sireva za pizzu ili tjesteninu, već za vrlo fino usitnjavanje tvrdih sastojaka koji se dodaju u manjim količinama.

Archibald savjetuje da se pri odabiru strane ribeža postave ključna pitanja: „Je li sir sastojak u smjesi ili tijestu? Je li on glavni element završnog jela, primjerice preko pomfrita, tjestenine ili krumpira? Koliko će topline biti primijenjeno na jelo?“ Odgovori na ta pitanja pomažu odabrati odgovarajuću teksturu ribanog sira.

Povijest ribeža i upozorenje Marthe Stewart

Prema Marthi Stewart, ribež kakav danas poznajemo postoji još od 1540-ih godina i ima znatno više namjena nego što većina ljudi pretpostavlja.

Na svojoj internetskoj stranici Stewart objašnjava da strana s „najmanjim rupicama na ribežu (one koje izgledaju kao zubi) proizvodi najfinije niti sira“.

Osim za sir, može se koristiti za ribanje „muškatnog oraščića i korice citrusa“, no pritom upozorava: „To je također strana koja će vam najvjerojatnije porezati zglobove prstiju ako niste oprezni, i ona koju je najteže očistiti, pa je koristite promišljeno.“

Zašto je ta strana važnija nego što mislite

Iako se mnogima čini beskorisnom ili čak opasnom zbog rizika od posjekotina, četvrta strana ribeža ima vrlo specifičnu i vrijednu funkciju u kulinarstvu. Namijenjena je finom, gotovo praškastom usitnjavanju tvrdih sastojaka, čime se postiže ravnomjerna raspodjela okusa u jelima.

Sljedeći put kada posegnete za ribežom, vrijedi razmisliti o tome kakvu teksturu želite postići i koju ulogu sir ili drugi sastojak ima u jelu. Možda ćete upravo na toj „misterioznoj“ strani pronaći rješenje za savršeno začinjeno i uravnoteženo jelo – uz malo opreza kako biste izbjegli ozljede prilikom ribanja i pranja.