Dobitnik Nobelove nagrade za fiziku David Gross iznio je ozbiljno upozorenje o budućnosti čovječanstva, procjenjujući da bi svijet mogao biti suočen s egzistencijalnom katastrofom u narednih približno 35 godina.

Gross, koji je 2004. godine podijelio Nobelovu nagradu, smatra da prijetnja nuklearnog rata ostaje ključni rizik. U razgovoru za Live Science istaknuo je kako je i nakon završetka Hladnog rata postojala procjena da je godišnja vjerojatnost izbijanja nuklearnog sukoba oko jedan posto.

“Čak i nakon završetka Hladnog rata, kada smo imali sporazume o kontroli strateškog naoružanja, kojih danas više nema, procjenjivalo se da postoji jedan posto šanse za nuklearni rat svake godine”, rekao je.

Dodao je kako osobno smatra da je ta procjena danas bliža dva posto. “Smatram da nije stroga procjena da je vjerojatnost bliže dva posto. To znači jedan prema 50 svake godine. Očekivano trajanje, u slučaju dva posto godišnje, iznosi oko 35 godina.”

Matematički model i rastući globalni rizici

Ova procjena temelji se na matematičkim modelima sličnima onima koji se koriste za izračun poluživota radioaktivnih materijala, odnosno vjerojatnosti da se određeni događaj dogodi tijekom vremena.

Gross upozorava da se globalna situacija značajno pogoršala u posljednja tri desetljeća. “Stvari su postale mnogo gore u posljednjih 30 godina, što možete vidjeti svaki put kada čitate novine”, rekao je, ukazujući na obnovljene nuklearne prijetnje, rat u Europi, rastuće napetosti povezane s Iranom te situacije na rubu sukoba između Indije i Pakistana.

Sve više nuklearnih sila, sve manje sporazuma

Poseban problem, ističe, predstavlja činjenica da danas postoji devet nuklearnih sila, što dodatno komplicira globalnu sigurnosnu situaciju. “Sada postoji devet nuklearnih sila. Čak i tri su beskonačno složenije od dvije”, upozorio je.

U posljednjih deset godina, naglašava, nije potpisan nijedan veliki sporazum o kontroli nuklearnog naoružanja. Posljednji važeći sporazum između SAD-a i Rusije istekao je 5. veljače 2026. godine.

Riječ je o sporazumu New Strategic Arms Reduction Treaty (New START), potpisanom 2010. godine, koji je bio osmi takav dogovor između dviju zemalja od sporazuma iz 1963. kojim su zabranjena nuklearna testiranja u atmosferi, svemiru i pod vodom.

Umjetna inteligencija kao nova prijetnja

Uz nuklearno oružje, Gross upozorava i na rastuću ulogu automatizacije i umjetne inteligencije u vojnim sustavima. “Sporazumi i norme između država raspadaju se”, rekao je, dodajući: “Oružja postaju sve opasnija. Automatizacija, a možda i umjetna inteligencija, uskoro će upravljati tim sustavima.”

Posebno ga zabrinjava mogućnost da ključne odluke budu prepuštene sustavima koji djeluju brže nego što ljudi mogu reagirati. “Bit će vrlo teško oduprijeti se tome da umjetna inteligencija donosi odluke jer djeluje tako brzo”, upozorio je, ističući da bi vojni čelnici, suočeni s iznimno kratkim rokovima za reakciju, mogli biti skloni oslanjanju na automatizirane sustave.

Ipak, naglašava da takvi sustavi nisu nepogrešivi. “Ako radite s umjetnom inteligencijom, znate da ponekad ‘halucinira’”, rekao je, referirajući se na poznatu sklonost tehnologije generiranju netočnih rezultata.

Povijesno upozorenje i pitanje opstanka

Gross se u svojim razmišljanjima osvrnuo i na poznato pitanje fizičara Enrico Fermi, često sažeto u rečenici: “Gdje su sve civilizacije?”, sugerirajući da napredna društva možda uništavaju sama sebe prije nego što postignu dugoročan opstanak.

“Tražili ste od mene da razmišljam o budućnosti, i posljednjih godina sam opsjednut time, ne budućnošću ideja i razumijevanja prirode, nego opstankom čovječanstva”, rekao je.

Ima li nade?

Unatoč pesimističnim procjenama, Gross smatra da postoji prostor za promjenu. Povijest, kaže, pokazuje da javna svijest i upozorenja znanstvenika mogu dovesti do konkretnih pomaka, kao što je slučaj s globalnim odgovorom na klimatske promjene.

“Mi smo ih stvorili; možemo ih i zaustaviti”, zaključio je, misleći pritom na nuklearno oružje.

Njegove riječi dolaze u trenutku kada se globalna sigurnosna arhitektura suočava s ozbiljnim izazovima, a pitanje opstanka čovječanstva ponovno se nameće kao jedna od ključnih tema 21. stoljeća.