Upravo je to temelj projekta Google Debug, istraživačkog programa koji želi smanjiti populaciju jedne od najopasnijih vrsta komaraca na svijetu. Kao prvi korak, istraživači planiraju pustiti čak 16 milijuna komaraca na području Floride i Kalifornije, a slične aktivnosti predviđene su i tijekom sljedeće godine.

Ipak, riječ nije o običnim komarcima.

Kako funkcionira projekt?

Prema informacijama objavljenima na službenoj stranici programa Debug, cilj je uzgoj sterilnih mužjaka koji će biti pušteni među divlje populacije komaraca.

"Kada se divlja ženka pari sa sterilnim mužjakom, njezina jaja se neće izleći. Populacija se smanjuje sa svakom novom generacijom", navodi se u objašnjenju projekta.

Mužjaci koji će biti pušteni zaraženi su bakterijom Wolbachia, zbog koje postaju sterilni.

Znanstvenici očekuju dva ključna učinka. Prvi je smanjenje broja komaraca u budućim generacijama jer ženke nakon parenja sa sterilnim mužjacima neće ostaviti potomstvo. Drugi je činjenica da dodatni komarci ne bi trebali povećati broj uboda među ljudima, budući da mužjaci komaraca ne sišu krv i ne grizu ljude.

Međutim, jedan od najvećih izazova projekta nije samo uzgoj komaraca nego i njihovo precizno razdvajanje po spolu.

Zbog toga istraživači razvijaju nove tehnologije koje kombiniraju senzore, algoritme i napredna inženjerska rješenja kako bi brzo i pouzdano razlikovali mužjake od ženki prije puštanja u prirodu.

Meta je jedan od najopasnijih komaraca na svijetu

Projekt ne cilja domaće vrste komaraca koje prirodno žive na Floridi i u Kaliforniji.

Na meti je invazivna vrsta Aedes aegypti, komarac podrijetlom iz Afrike koji se tijekom desetljeća proširio na tropska, suptropska i umjerena područja širom svijeta.

Ova vrsta prenosi neke od najopasnijih bolesti koje prenose komarci, uključujući dengue groznicu, virus Zika, žutu groznicu i čikungunju. Potonja bolest može izazvati iznimno jake bolove u zglobovima koji kod nekih oboljelih mogu trajati mjesecima, pa čak i godinama.

Prema podacima programa Debug, čak 40 posto svjetske populacije živi u područjima gdje postoji rizik od bolesti koje prenosi upravo ova vrsta komarca.

U kutiji na tavanu pronašla knjigu koju smo svi kupovali početkom 2000-ih: Danas vrijedi 20 000 eura

Stručnjak: "To je vrlo opasan komarac"

Nathan Burkett-Cadena, izvanredni profesor u Laboratoriju za medicinsku entomologiju Sveučilišta Florida, smatra da projekt ima opravdanje upravo zato što cilja invazivnu vrstu.

"To je vrlo opasan komarac", rekao je.

Dodaje kako Aedes aegypti nije autohtona vrsta na Floridi, zbog čega lokalni ekosustav ne ovisi o njoj kao važnom izvoru hrane.

"Budući da vrsta nije autohtona na Floridi, nema životinja koje ovise o ovom komarcu kao izvoru hrane", pojasnio je.

Istaknuo je da bi imao ozbiljne rezerve kada bi se slični projekti provodili nad domaćim vrstama.

"Ako bi Google počeo ciljati autohtone vrste komaraca, bio bih zabrinut zbog posljedica po okoliš", upozorio je Burkett-Cadena.

Slični projekti već postoje diljem svijeta

Googleov projekt nije jedini koji koristi bakteriju Wolbachia u borbi protiv bolesti koje prenose komarci.

Sličan pristup već godinama primjenjuje Svjetski program za komarce (World Mosquito Program), međunarodna organizacija koju vodi australsko Sveučilište Monash.

Njihovi programi provode se u Aziji, Oceaniji te brojnim državama Sjeverne i Južne Amerike.

Prema podacima organizacije, bakterija Wolbachia prenosi se s jedne generacije komaraca na drugu, što dugoročno smanjuje broj jedinki sposobnih za prijenos bolesti.

Organizacija posebno naglašava da "nisu zabilježene epidemije denga groznice u područjima s visokim razinama Wolbachije".

Projekt izazvao burne reakcije

Unatoč znanstvenim argumentima, projekt je izazvao brojne rasprave o granicama ljudskog utjecaja na prirodu.

Pitanje koje se često postavlja jest imaju li ljudi pravo aktivno mijenjati populacije pojedinih vrsta, čak i kada je riječ o štetnicima koji prenose bolesti.

Brojni entomolozi smatraju da je odgovor potvrdan.

"Većina vrsta ne uzrokuje nikakvu štetu ljudima i zapravo su vrlo lijepi organizmi. Međutim, na mnogim mjestima ljudski životi su doista ugroženi invazivnim vrstama i oni koji su odgovorni za zaštitu ljudskih života moraju poduzeti mjere", poručio je Burkett-Cadena.

U 18 mjeseci riješio se duga 28 000 eura i uštedio čak 3800: 'Evo kako to može svatko'

Kritičari upozoravaju na miješanje u prirodu

S druge strane, dio javnosti oštro se protivi projektu.

Kako prenosi Daily Mail, društvenim mrežama šire se poruke protiv planiranog puštanja milijuna komaraca, a neki korisnici poručuju da se takvi eksperimenti moraju zaustaviti.

Kritikama su se pridružili i pojedini američki političari.

Republikanski kongresmen Tim Burchett iz savezne države Tennessee javno je izrazio zabrinutost zbog činjenice da tehnološka kompanija sudjeluje u projektu koji uključuje puštanje milijuna insekata u prirodu.

"Nemojte se petljati s ravnotežom prirode", napisao je na društvenoj mreži X.

Jedan korisnik društvenih mreža također je doveo u pitanje motive projekta.

"Želim da svi stanu i zapitaju se kakav interes Google ima u puštanju komaraca. To je tehnološka tvrtka. To nije ekološka organizacija. To nije neprofitna organizacija. Nije čak ni državna institucija. To je tehnološka tvrtka", napisao je.

Čeka se odluka američkih vlasti

Prije nego što plan postane stvarnost, Google mora dobiti odobrenje američke Agencije za zaštitu okoliša (EPA).

Zahtjev za dozvolu već je predan, no konačna odluka još nije donesena.

Ako regulator da zeleno svjetlo, milijuni sterilnih komaraca mogli bi uskoro biti pušteni u Floridi i Kaliforniji, čime bi započeo jedan od najneobičnijih eksperimenata u borbi protiv bolesti koje prenose insekti.