Mnogi su se barem jednom našli u situaciji da u hladnjaku pronađu namirnicu kojoj je istekao rok trajanja, no kako joj se miris, okus i izgled nisu promijenili, ipak su je odlučili pojesti. Stručnjaci za sigurnost hrane upozoravaju da upravo takva procjena može biti vrlo opasna.

Naime, određene bakterije mogu se razvijati u hrani bez ikakvih vidljivih znakova kvarenja. Takva kontaminacija ne mijenja okus, miris ni teksturu proizvoda, zbog čega potrošači često nisu svjesni da konzumiraju potencijalno opasnu hranu.

Poseban oprez potreban je kod svježeg mesa, ribe, sireva i drugih proizvoda koji se skladište na niskim temperaturama. Hladnjak može usporiti razvoj nekih mikroorganizama, ali ne može u potpunosti spriječiti razmnožavanje svih bakterija.

Svježi sirevi među najrizičnijim su mliječnim proizvodima

Tvrdi sirevi poput gaude i ementalera općenito imaju dulji rok trajanja jer su manje podložni razvoju plijesni i bakterija. Prema preporukama stručnjaka iz Akademije za nutricionizam, čak i nakon otvaranja mogu ostati jestivi do tri tjedna ako se pravilno čuvaju u hladnjaku.

Ako se na takvim sirevima pojavi plijesan, moguće je odstraniti zahvaćeni dio i konzumirati ostatak proizvoda, iako stručnjaci to ne preporučuju kao redovitu praksu.

Situacija je drukčija kod svježih sireva. Oni su znatno osjetljiviji na razvoj bakterija te ih treba baciti čim se primijete znakovi kvarenja ili kada im istekne rok trajanja. Općenito vrijedi pravilo da se upravo najsvježiji sirevi najbrže kvare te obično ostaju sigurni za konzumaciju jedan do dva tjedna.

Salata od krumpira može postati idealno leglo bakterija

Salate koje sadrže krumpir, tunu ili jaja predstavljaju vrlo pogodno okruženje za razvoj bakterija. Ako takvu salatu nekoliko dana držite u hladnjaku nakon otvaranja, postoji mogućnost da se u njoj razviju mikroorganizmi koji mogu izazvati trovanje hranom.

Problem je u tome što hrana koja se lako kvari često ne pokazuje jasne znakove opasnosti. Upravo zato stručnjaci naglašavaju da je kod ovakvih proizvoda potreban dodatni oprez.

Svježe meso treba potrošiti ili zamrznuti na vrijeme

Kod svježeg mesa često se nalazi oznaka „prodati do“, koju mnogi pogrešno tumače. Ta oznaka prvenstveno određuje do kada trgovac smije držati proizvod na policama, ali je istodobno važan pokazatelj njegove svježine.

Stručnjaci preporučuju da se svježe meso potroši do navedenog datuma ili odmah zamrzne ako ga ne planirate pripremati.

Takvi proizvodi mogu sadržavati opasne bakterije poput salmonele ili bakterije Escherichia coli. Zbog toga je iznimno važno meso pripremati na odgovarajućim temperaturama kako bi se uništili potencijalno štetni mikroorganizmi.

Mljeveno meso zahtijeva dodatni oprez

Prema preporukama stručnjaka, mljeveno meso trebalo bi se pojesti ili zamrznuti najkasnije dva dana nakon kupnje, bez obzira radi li se o svinjetini, govedini, janjetini ili piletini.

Budući da proces mljevenja raspoređuje bakterije kroz cijelu masu mesa, povećava se mogućnost razvoja mikroorganizama i rizik od trovanja hranom ako se proizvod predugo čuva.

Suhomesnati proizvodi nisu sigurni koliko mnogi misle

Narezane salame i ostali suhomesnati proizvodi omiljen su izbor za brz obrok, no stručnjaci upozoravaju da ih ne treba kupovati u prevelikim količinama.

Primjerice, pureća salama nakon rezanja može ostati sigurna za konzumaciju svega tri do pet dana. Zapakirani proizvodi obično imaju nešto dulji rok trajanja, ali nakon otvaranja pakiranja ponovno vrijedi preporuka da se potroše unutar tri do pet dana.

Poseban problem predstavlja bakterija Listeria, koja se može razmnožavati i u hladnim uvjetima kakvi vladaju u hladnjaku. To pokazuje da niske temperature same po sebi nisu jamstvo sigurnosti hrane.

Stručnjaci upozoravaju da se neke bakterije ne mogu prepoznati ni po okusu, ni po mirisu, ni po izgledu proizvoda. Ipak, ako primijetite promjenu mirisa salame ili drugog suhomesnatog proizvoda, najbolje ga je odmah baciti.

Ribu treba konzumirati vrlo brzo nakon kupnje

Riba nije ništa otpornija na razvoj bakterija od svježeg mesa. Preporučuje se konzumirati je unutar jednog do dva dana od kupnje.

Ako je ne planirate pripremiti u tom roku, potrebno ju je dobro zapakirati i spremiti u zamrzivač, gdje može ostati sigurna za konzumaciju nekoliko mjeseci.

Bobičasto voće ne traje dugo

Svježe bobičasto voće također ima relativno kratak vijek trajanja.

Jagode se preporučuje pojesti unutar približno tri dana od kupnje, dok borovnice mogu trajati do tjedan dana. Ako ih ne planirate odmah konzumirati, stručnjaci preporučuju zamrzavanje kako bi se očuvala njihova kvaliteta i sigurnost.

Lisnato zeleno povrće može sadržavati opasne bakterije

Zeleno povrće, uključujući prethodno oprane i narezane salate, može biti kontaminirano bakterijom Escherichia coli.

Zbog toga se preporučuje poštovati rokove navedene na ambalaži te proizvod konzumirati prije isteka označenog datuma. Osim sigurnosnog aspekta, takvo povrće nakon duljeg stajanja gubi i svježinu te nutritivnu vrijednost.

Školjke su posebno osjetljive na kvarenje

Sirove školjke moraju se čuvati u hladnjaku kako bi se spriječilo razmnožavanje bakterija koje mogu izazvati ozbiljna trovanja hranom.

Dagnje, kamenice i druge školjke trebalo bi pojesti unutar pet dana od kupnje, dok je Jakobove kapice preporučljivo konzumirati najkasnije tri dana nakon kupnje.

Pojava bilo kakvog neuobičajenog ili neugodnog mirisa znak je da proizvod treba odmah baciti.

Umaci i namazi iz staklenki također imaju ograničen rok trajanja

Mnogi vjeruju da umaci i namazi u staklenim teglicama mogu trajati gotovo neograničeno dugo, no stručnjaci upozoravaju da to vrijedi samo dok je pakiranje neotvoreno.

Nakon otvaranja proizvode treba potrošiti u razumnom roku, a dodatni problem predstavlja korištenje pribora koji je već bio u kontaktu s drugom hranom jer se na taj način u proizvod mogu unijeti bakterije.

Senf može trajati i do godinu dana u hladnjaku nakon otvaranja, namaz od rajčice približno mjesec dana, dok majoneza obično ostaje sigurna za konzumaciju oko dva mjeseca.

Bez obzira na preporučene rokove, stručnjaci naglašavaju da svaku promjenu boje, teksture, okusa ili mirisa treba shvatiti ozbiljno. U takvim situacijama najsigurnije je proizvod odmah baciti jer posljedice trovanja hranom mogu biti mnogo ozbiljnije od gubitka jedne namirnice.