Što više znanstvenici uspiju razjasniti te odnose, to više kontrole ljudi mogu imati nad vlastitim zdravljem kroz prehrambene navike.

Upravo zato nova međunarodna studija donosi zanimljive rezultate koji bi mogli promijeniti način na koji promatramo prehrambene preferencije.

Genetika okusa otkriva nove obrasce

Istraživački tim usmjerio se na gene koji su povezani s osjetom okusa i mirisa, pokušavajući pronaći pouzdaniji način za povezivanje prehrane i bolesti. Kako objašnjava genetski epidemiolog Daniel Hwang sa Sveučilišta Queensland u Australiji, ovakav pristup mogao bi pomoći u jačanju dokaza o uzroku i posljedici u prehrambenim istraživanjima.

Studija je koristila podatke više od 160.000 ljudi u dobi od 37 do 73 godine iz britanske baze za zdravstvena istraživanja, koja uključuje i genetske informacije i prehrambene navike sudionika.

Analizom su identificirane stotine povezanosti koje uključuju 96 različitih prehrambenih preferencija, među kojima su češnjak, grejp, luk, hren, wasabi, bob te sklonost dodavanju soli hrani.

Luk u središtu pažnje

Nakon analize 325 gena povezanih s okusom i mirisom te 140 različitih namirnica, istraživači su izdvojili posebno zanimljivu povezanost – onu između preferencije prema luku i određene genetske varijante receptora mirisa OR2T6.

Ta je povezanost dodatno potvrđena u manjoj skupini mlađih ispitanika, što sugerira da genetska varijanta može pouzdano odražavati sklonost luku bez obzira na dob.

Značaj toga leži u činjenici da su geni fiksni od rođenja i ne mijenjaju se pod utjecajem načina života, za razliku od prehrambenih navika koje se mogu mijenjati tijekom vremena.

Manji rizik od dijabetesa i visokog krvnog tlaka

Nakon što je potvrđena veza između gena i sklonosti luku, istraživači su analizirali zasebne genetske skupove podataka kako bi vidjeli postoji li povezanost sa zdravstvenim ishodima.

Rezultati su pokazali da osobe s genetskom varijantom povezanom s ljubavlju prema luku imaju niži rizik od dijabetesa tipa 2 i visokog krvnog tlaka, piše Science Alert.

Međutim, istraživači naglašavaju da to još uvijek ne znači izravnu uzročno-posljedičnu vezu.

Istraživači su pronašli masivnog misterioznog grabežljivca u moru: Nazivaju ga 'morskim sasquatchom'

Mendelova randomizacija i nova metoda istraživanja

Ova metoda analize poznata je kao Mendelova randomizacija, koja koristi genetske varijante kao zamjenu za podatke o prehrani, jer samoprocjene često mogu biti nepouzdane.

Daniel Hwang ističe da se ovakav pristup sve više koristi u istraživanjima, primjerice u proučavanju utjecaja kave, alkohola i mlijeka na zdravlje.

Ipak, problem ostaje pronalazak pouzdanih genetskih markera koji točno odražavaju prehrambene navike ljudi.

Zbog toga istraživači smatraju da je fokus na gene okusa i mirisa posebno koristan, jer oni izravno utječu na ono što ljudi vole jesti.

Oprez pri tumačenju rezultata

Znanstvenici upozoravaju da rezultati još nisu dovoljno jaki za donošenje kliničkih zaključaka te da ih je potrebno potvrditi na većim i raznolikijim populacijama.

Ipak, vjeruju da postoji zanimljiv smjer za daljnja istraživanja, moguće povezan s bioaktivnim spojevima u luku.

Posebno naglašavaju da, iako se u ovoj analizi izdvojila samo jedna namirnica, to može ukazivati na to da je metoda dovoljno precizna da detektira stvarne veze.

Globalni kontekst prehrane i zdravlja

Procjenjuje se da nezdrava prehrana uzrokuje oko 11 milijuna prijevremenih smrti godišnje, što pokazuje koliko je važno bolje razumjeti vezu između prehrane i bolesti.

Kako ističe Hwang, utvrđivanje uzroka i posljedica u prehrani jedan je od najvećih izazova u epidemiologiji.

Hrvat kupio namještaj za 3000 eura pa mu se raspao nakon mjesec dana: 'To su izmislili'

“Razvili smo okvir vođen genima okusa i mirisa kako bismo bolje razumjeli kako prehrana doprinosi kroničnim bolestima”, rekao je Hwang.