Jedan od najuočljivijih znakova takve reakcije bile su proširene zjenice.

„Proširenje zjenica signalizira nagli porast uzbuđenja, a naši nalazi podupiru ideju da te brze fluktuacije uzbuđenja rade nešto korisno u mozgu“, rekao je koautor istraživanja Matt Nassar, izvanredni profesor neuroznanosti te kognitivnih i psiholoških znanosti na Sveučilištu Brown.

Prema njegovu objašnjenju, nakon iznenađujućeg događaja mozak kao da prelazi u svojevrsni način „osvježavanja“.

„Omogućuju nam da se nosimo sa svijetom koji se često mijenja iz jednog konteksta u drugi“, dodao je Nassar.

Drugim riječima, iznenađenje možda ne služi samo tome da nas na trenutak „trgne“. Ono bi moglo pomoći mozgu da se riješi zastarjelih očekivanja i prilagodi novoj situaciji.

Zjenice ne reagiraju samo na količinu svjetla

Veličina zjenica dugo se povezivala prvenstveno s količinom svjetlosti koja ulazi u oko. Međutim, istraživanja posljednjih godina pokazuju da je njihovo širenje i sužavanje puno složeniji proces.

Zjenice se mogu proširiti kao odgovor na kognitivni napor, fizički napor i emocionalno uzbuđenje, a na njihovu veličinu mogu utjecati i određeni lijekovi.

Promjene u zjenicama mogu čak pružiti određene informacije o unutarnjim procesima, primjerice o tome što osoba zamišlja ili kojih se sjećanja prisjeća tijekom spavanja.

Zanimljivo je i da se promjer zjenica redovito mijenja u koordinaciji s disanjem. Uobičajeno se šire tijekom izdisaja, a sužavaju na početku udisaja, piše Science Alert.

Doktor Borović otkrio koja je namirnica najbolja za srce: 'Sprječava srčani udar'

Važnu ulogu ima mali dio mozga

Kada nas nešto iznenadi, promjene u razini uzbuđenja djelomično su povezane s aktivnošću strukture koja se naziva locus coeruleus.

Riječ je o maloj skupini neurona smještenoj u moždanom deblu. Ona je glavni izvor noradrenalina, odnosno norepinefrina – neurotransmitera i hormona koji sudjeluje u reakciji organizma poznatoj kao „bori se ili bježi“.

Locus coeruleus često se aktivira nakon neočekivanih događaja.

Povećana aktivnost te strukture povezana je s promjenama veličine zjenica, ali i s određenim moždanim valovima koji se mogu registrirati elektroencefalografijom, odnosno EEG-om.

Znanstvenici su već ranije pronašli dokaze o naglim porastima norepinefrina i drugim pokazateljima povećanog uzbuđenja nakon iznenađujućih događaja. Međutim, nije bilo potpuno jasno čemu ta reakcija zapravo služi i kako utječe na naše ponašanje.

Upravo su to pokušali istražiti Nassar i njegovi kolege.

U istraživanju sudjelovala 63 zdrava odrasla čovjeka

Za eksperiment su istraživači regrutirali 63 zdrava odrasla sudionika.

Sudionici su na zaslonu promatrali niz obojenih mrlja. U početku su jednostavno trebali zapamtiti koje su boje upravo vidjeli.

Nakon toga zadatak se promijenio.

Sudionici su trebali predvidjeti koja će se boja pojaviti na sljedećoj slici, koristeći obrasce koje su prethodno naučili.

Dok su rješavali zadatak, istraživači su pratili njihove fiziološke reakcije. Bilježili su, između ostalog, EEG signale i promjene promjera zjenica.

Cilj je bio vidjeti kako mozak reagira u trenutku kada se dogodi nešto što se ne uklapa u prethodno naučeni obrazac.

„Željeli smo uhvatiti fenomen povezan s dvije sveobuhvatne ideje o tome kako sustav uzbuđenja utječe na ponašanje“, objasnio je koautor Harrison Marble, istraživački asistent i voditelj u Nassarovu laboratoriju.

„Jedna od njih povezana je s učenjem, a druga s perceptivnom pristranošću“, dodao je.

Kada očekivanje bude pogrešno, zjenice se šire

Tijekom eksperimenta na zaslonu su se povremeno pojavile boje koje nisu odgovarale predviđanjima sudionika.

Upravo tada zabilježeno je širenje zjenica.

Istodobno je došlo do povećanja specifičnih moždanih valova povezanih s prolaznim uzbuđenjem te aktivacijom sustava locus coeruleus/norepinefrin.

No istraživače je posebno zanimalo ono što se događalo nakon tog trenutka.

Pokazalo se da su sudionici koji su imali takvu reakciju nakon iznenađenja pokazivali i promjene u učenju koje su odgovarale novonastaloj situaciji, kao i smanjenu perceptivnu pristranost.

Milijuni ljudi svaki dan piju 'tekuću smrt': Liječnik otkriva koliko se točno smije popiti prije nego postane opasno

Iznenađenje nas može izbaciti iz „kolotečine“

Kako su sudionici dobivali slike koje su odgovarale njihovim predviđanjima, postajali su sve više pristrani prema onome što su očekivali.

To je logično – što više puta vidimo obrazac koji potvrđuje naše predviđanje, to smo skloniji očekivati da će se isti obrazac nastaviti.

No onda bi se pojavila neočekivana boja.

Takav događaj kao da je sudionike izvukao iz postojeće mentalne „kolotečine“.

Podaci o zjenicama i moždanim valovima sugeriraju da su sudionici iz iznenađenja učili i koristili novu informaciju kako bi oblikovali buduća predviđanja.

To bi moglo funkcionirati poput svojevrsnog mehanizma „osvježavanja“ mozga – staro očekivanje više nije dovoljno dobro pa ga mozak mora prilagoditi novim informacijama.

Mozak mijenja mentalni kontekst

Nassar smatra da se cijeli proces može razumjeti kroz promjenu mentalnog konteksta.

„Mozak se drži nekog mentalnog konteksta, a zatim kada prepozna da ste u novoj situaciji, zamjenjujete taj kontekst. Promjene u promjeru zjenice, kao i specifična EEG očitanja, vanjski su markeri mozga koji pokazuju da učitava taj novi kontekst“, objasnio je.

To bi moglo imati važnu posljedicu za način na koji doživljavamo svijet.

„To ograničava učinak koji je prethodni kontekst imao na percepciju i također pruža čistu ploču, neopterećenu prethodnim očekivanjima, čime se omogućuje brže učenje“, dodao je Nassar.

Drugim riječima, trenutak iznenađenja mogao bi mozgu dati svojevrsnu priliku za resetiranje.

Umjesto da se tvrdoglavo drži onoga što je ranije naučio, mozak dobiva signal da se situacija promijenila i da je potrebno obratiti pozornost na nove informacije.

Zašto bi ovo moglo biti važno?

Rezultati istraživanja pružaju novi pogled na reakciju koju svakodnevno doživljavamo. Iznenađenje nije samo kratkotrajni osjećaj šoka ili zbunjenosti – ono bi moglo imati vrlo praktičnu funkciju u načinu na koji učimo i prilagođavamo se promjenjivom svijetu.

Proširene zjenice pritom bi mogle biti jedan od vidljivih pokazatelja puno složenijeg procesa koji se odvija u mozgu.

Kada se dogodi nešto neočekivano, sustav uzbuđenja može pomoći da privremeno smanjimo utjecaj prethodnih očekivanja, obratimo veću pozornost na ono što se upravo događa i brže usvojimo novu informaciju.

Zato bi ono poznato „iznenađenje“ koje nas na trenutak izbaci iz ravnoteže moglo imati puno korisniju ulogu nego što se dosad mislilo.