Neki od tunela dugi su više od 600 metara, a pojedini dosežu visinu od približno 1,8 metara.

Već sama veličina tih struktura odmah je otvorila pitanje njihova podrijetla. Jesu li ih mogli napraviti ljudi? Jesu li rezultat erozije ili nekog drugog prirodnog procesa?

Prema istraživačima, odgovor je vjerojatno – ni jedno ni drugo.

Tragovi kandži otkrivaju tko je možda kopao tunele

Jedna od glavnih teorija jest da su ogromne podzemne prolaze napravili divovski izumrli kopneni ljenivci.

Ta je teorija detaljno razmatrana u studiji objavljenoj 2018. godine u časopisu Science Advances. Posebno su važni tragovi pronađeni na zidovima tunela.

Na njima se nalaze velike ogrebotine od kandži, često raspoređene paralelno.

Upravo takvi tragovi teško se mogu objasniti prirodnim geološkim procesima.

„Ne postoji geološki proces na svijetu koji proizvodi duge tunele s kružnim ili eliptičnim presjekom, koji se granaju, uzdižu i spuštaju, s tragovima kandži na zidovima“, objasnio je Heinrich Frank za Discover.

Profesor je pritom istaknuo da je tijekom svojeg rada vidio desetke špilja koje su nedvojbeno nastale anorganskim procesima.

„Vidio sam desetke špilja koje imaju anorgansko podrijetlo, i u tim slučajevima vrlo je jasno da životinje koje kopaju nisu imale nikakvu ulogu u njihovom stvaranju“, rekao je Frank.

Milijuni ljudi svaki dan piju 'tekuću smrt': Liječnik otkriva koliko se točno smije popiti prije nego postane opasno

Erozija teško može objasniti njihovu veličinu i oblik

Istraživači smatraju da se prirodni procesi poput erozije mogu prilično uvjerljivo isključiti kao objašnjenje za ove strukture.

Problem nije samo njihova golema duljina.

Tuneli imaju karakterističnu geometriju, neki se granaju, mijenjaju visinu i smjer, a na zidovima se nalaze tragovi koji nalikuju tragovima velikih kandži.

Upravo kombinacija opsega, oblika i detalja na zidovima čini teoriju o životinjama koje su ih kopale posebno zanimljivom.

Takve strukture nazivaju se paleorupama, odnosno drevnim životinjskim jazbinama ili tunelima. Na prvi pogled mogu se zamijeniti za rudnička okna ili prirodne špilje, pa njihovo prepoznavanje zahtijeva kombinaciju različitih metoda.

Istraživači pritom koriste geološko kartiranje, biološko zaključivanje i analizu fosilnih tragova.

Divovski ljenivci bili su veliki poput slonova

Ako su doista oni zaslužni za ove tunele, riječ je o životinjama koje danas zvuče gotovo nevjerojatno.

Megatherium i srodni rodovi bili su divovski biljojedi koji su živjeli u Južnoj Americi tijekom pleistocenske epohe, a njihova se prisutnost u tom razdoblju protezala sve do prije otprilike 8000 do 10.000 godina.

Bili su usporedivi sa slonovima po veličini.

Takva golema tijela, u kombinaciji s ogromnim i snažnim kandžama, značila su da su imali fizičke sposobnosti potrebne za ozbiljno kopanje.

Neki tuneli toliko su dugi i složeni da znanstvenici smatraju kako možda nisu nastali u jednom razdoblju života pojedine životinje. Moguće je da su ih koristile i proširivale različite generacije ljenivaca, primjerice kao skloništa.

Ljudi su možda susretali ove goleme životinje

Tuneli nisu jedini trag koji istraživačima pomaže rekonstruirati život u Južnoj Americi na kraju ledenog doba.

Znanstvenici su proučavali i odnos ranih ljudi i divovskih ljenivaca.

U drevnim jezerskim koritima pronađeni su isprepleteni fosilizirani tragovi ljudskih stopala i stopala divovskih ljenivaca. Ti su tragovi također analizirani u studiji objavljenoj 2018. godine.

Njihov raspored posebno je zanimljiv.

Čini se da ljudski tragovi prate tragove ljenivca na način koji bi mogao upućivati na prikradanje. Istodobno, kretanje same životinje istraživači su protumačili kao obrambeno.

„Moguće je da je ponašanje bilo razigrano, ali ljudske interakcije s ljenivcima vjerojatno se bolje tumače u kontekstu prikradanja i/ili lova“, naveli su istraživači.

A susret s takvom životinjom zasigurno nije bio bezopasan.

„Lijenjivci su bili zastrašujući plijen. Njihove snažne ruke i oštre kandže davale su im smrtonosni doseg i jasnu prednost u bliskim susretima“, zaključili su istraživači.

Tuneli bi mogli otkriti kako su životinje živjele

Pronađeni tuneli znanstvenicima ne pružaju samo odgovor na pitanje tko ih je napravio.

Oni bi mogli pomoći u razumijevanju načina na koji su divovski ljenivci živjeli, kretali se i prilagođavali okolišu.

Ako su tuneli doista služili kao skloništa, njihova veličina, oblik i raspored mogli bi pružiti tragove o ponašanju tih životinja.

Posebno je zanimljiva mogućnost da su pojedine podzemne strukture bile korištene kroz više generacija. U tom bi slučaju riječ bila o svojevrsnim dugotrajnim „domovima“ koje su životinje nasljeđivale i mijenjale, piše Indy100.

Doktor Borović otkrio koja je namirnica najbolja za srce: 'Sprječava srčani udar'

Koliko ih još čeka ispod zemlje?

Broj otkrivenih paleorupa diljem Južne Amerike nastavlja rasti, a istraživači tek pokušavaju shvatiti njihovu punu ekološku ulogu.

Svaki novi tunel može pružiti dodatne informacije o ponašanju divovskih ljenivaca, njihovoj sposobnosti prilagodbe i okolišu u kojem su živjeli.

Još je zanimljivija činjenica da ti tuneli mogu ponuditi nove dokaze o susretima ljudi i megafaune tijekom razdoblja kada se kraj ledenog doba mijenjao.

Takvi nalazi prkose ranijim pojednostavljenim predodžbama o tom razdoblju i pokazuju koliko je složen mogao biti odnos ljudi i golemih životinja koje su nekoć nastanjivale Južnu Ameriku.

A ako je dosad pronađeno više od 1500 takvih struktura, jedno pitanje ostaje posebno intrigantno: koliko ih se još uvijek skriva ispod tla i čeka da budu otkrivene?

Što ih znanstvenici budu više pronalazili, to bi slika o tim fascinantnim pretpovijesnim divovima mogla postajati sve jasnija.