Arheolozi su uz obalu Turske otkrili brodolom star oko 2100 godina u kojem se nalazi tisuće keramičkih posuda. Zdjela, tanjuri za ribu i pladnjevi iznimno su dobro očuvani, a otkriće pruža rijedak uvid u raskošnu kulturu objedovanja bogatih stanovnika rimskog svijeta. Među povijesnim tragovima nalazi se i poveznica s jednim od najpoznatijih Rimljana – Ciceronom.

Tisuće posuda preživjele su 2100 godina na dnu mora

Na dnu Sredozemnog mora više od dva tisućljeća ležao je teret koji danas arheolozima omogućuje neobičan pogled u svakodnevni život bogatih ljudi antičkog svijeta.

Istraživači su nedaleko od turske obale pronašli olupinu broda prepunu tisuća keramičkih predmeta. Među njima su zdjele za juhu, tanjuri za ribu i pladnjevi različitih veličina, a mnogi su nakon 2100 godina ostali u iznenađujuće dobrom stanju.

Riječ je o luksuznom posuđu koje je u antičko doba bilo predmet trgovine diljem Sredozemlja. Otkriće zato nije važno samo zbog samih predmeta, nego i zbog onoga što otkrivaju o načinu života i prehrambenim navikama imućnih ljudi u rimskom svijetu.

Turski ministar kulture i turizma Mehmet Nuri Ersoy objavio je da je riječ o iznimno važnom podvodnom arheološkom nalazu.

„Iz dubina Sredozemlja iznosimo na svjetlo dana 2100 godina stare komplete stolnog posuđa“, rekao je Ersoy.

Dodao je da su podvodna iskapanja započela 2025. godine te da je tijekom istraživanja iz olupine već izvađeno tisuće artefakata.

„U podvodnim iskapanjima koja smo pokrenuli 2025. godine dosad smo pronašli tisuće artefakata iz brodoloma natovarenog keramikom“, rekao je turski ministar.

Brod je možda plovio prema Rimu kada ga je zahvatila oluja

Olupina se nalazi na dubini od približno 55 metara, odnosno 180 stopa, nedaleko od Adrasana u turskoj pokrajini Antalya.

Istraživači vjeruju da je brod potjecao iz Rhosusa, drevnog naselja na području današnje pokrajine Hatay. Riječ je o dvama područjima koja su udaljena približno 300 nautičkih milja.

Prema dosadašnjoj rekonstrukciji događaja, brod je vjerojatno plovio prema Rimu kada ga je zahvatila oluja.

Plovilo je potom udarilo u plitko područje i potonulo, zajedno sa svojim dragocjenim teretom.

Tisućama godina kasnije arheolozi su pronašli upravo taj teret na morskom dnu.

Dosadašnja istraživanja otkrila su tisuće predmeta, među kojima su tanjuri, zdjele i pladnjevi čak 122 različita oblika i veličine. Njihova raznolikost daje prilično jasnu sliku o tome koliko je raskošno bilo objedovanje u to doba.

Posuđe iz Rhosusa bilo je posebno cijenjeno među bogatima

Pronađeni predmeti otkrivaju i nešto o tadašnjoj trgovini. Arheolozi su u olupini pronašli keramičke posude koje potječu s nekoliko egejskih otoka.

To sugerira da brod nije prevozio robu iz samo jednog proizvodnog središta, nego je njegov teret bio sastavljen od proizvoda različitih radionica i područja.

Posebno je zanimljivo što postoje i pisani dokazi da je keramika iz Rhosusa imala vrlo dobar ugled među imućnim kupcima u rimskom svijetu.

Dokumenti iz rimskog razdoblja pokazuju da je posuđe proizvedeno u toj regiji bilo tražena luksuzna roba.

A upravo tu se pojavljuje i poveznica s jednim od najpoznatijih političara, državnika i govornika antičkog Rima – Markom Tulijem Ciceronom.

Ciceron je prije više od 2000 godina naručivao posuđe iz istog područja

Važnost ovog arheološkog otkrića dodatno naglašava jedan detalj iz Ciceronove osobne korespondencije.

U pismu svojem prijatelju Atiku iz 50. godine prije Krista Ciceron je pisao o naručivanju keramičkih posuda iz Rhosusa.

Ta je činjenica važna jer potvrđuje da posuđe proizvedeno u toj regiji nije bilo samo uobičajena svakodnevna roba, nego je uživalo ugled među bogatim stanovnicima rimskog svijeta.

Više od dva tisućljeća kasnije arheolozi sada imaju priliku fizički proučavati upravo takav teret.

Brodolom tako povezuje pisane izvore iz antičkog Rima s konkretnim predmetima koji su pronađeni na dnu Sredozemlja.

Kako je keramika preživjela dva tisućljeća?

Jedan od najzanimljivijih aspekata otkrića jest nevjerojatno dobro stanje u kojem su arheolozi pronašli velik dio tereta.

Keramičko posuđe bilo je vrlo pažljivo zapakirano prije nego što je brod krenuo na put. Predmeti su se nalazili u drvenim sanducima, a između pojedinačnih komada bila je postavljena glina kako se posuđe tijekom prijevoza ne bi razbilo.

Upravo je taj način pakiranja vjerojatno imao presudnu ulogu nakon brodoloma.

Kada je brod potonuo, zaštitni sloj gline i drveni sanduci očito su zaštitili velik dio tereta od ozbiljnijih oštećenja.

Zahvaljujući tome, arheolozi danas mogu proučavati tisuće predmeta koji su ostali očuvani unatoč tome što su više od 2000 godina proveli na morskom dnu.

Osim keramičkih predmeta, istraživači su pronašli i novčiće.

Njihova je važnost velika jer datiraju iz 1. stoljeća prije Krista te su pomogli stručnjacima da utvrde približno vrijeme posljednjeg putovanja broda.

Jedan brodolom otkriva cijelu priču o antičkoj trgovini

Ovo otkriće tako nije samo pronalazak drevnog broda i njegovog tereta. Ono otvara mogućnost da se rekonstruira dio trgovačkih puteva kojima su luksuzni proizvodi putovali Sredozemljem.

Činjenica da su u istom brodu pronađeni proizvodi iz različitih proizvodnih središta pokazuje koliko je trgovačka mreža tada već bila razvijena.

Roba je putovala između udaljenih krajeva, a posebno kvalitetno i cijenjeno posuđe moglo je završiti na stolovima imućnih ljudi daleko od mjesta na kojem je proizvedeno.

U slučaju ovog broda, moguće je da je krajnje odredište bio Rim.

Ako se ta pretpostavka potvrdi dodatnim istraživanjima, olupina bi mogla pružiti još detaljniji uvid u način na koji se luksuzna roba kretala prema središtu tadašnjeg rimskog svijeta.

Turski ministar Ersoy istaknuo je upravo važnost očuvanosti pronađenih predmeta i njihovu vrijednost za razumijevanje prošlosti.

„Zahvaljujući glini postavljenoj između njih dok su bili pakirani u sanduke, ovi su artefakti do nas stigli netaknuti te u sadašnjost prenose anatolsku majstorsku vještinu proizvodnje i trgovačku prošlost Sredozemlja“, rekao je Ersoy.

Tisuće keramičkih predmeta tako nakon 2100 godina ponovno izlaze na svjetlo dana. Ono što je nekoć bilo luksuzno posuđe namijenjeno bogatim kupcima rimskog svijeta danas predstavlja dragocjen arheološki zapis o proizvodnji, trgovini, pomorskim putovanjima i svakodnevnom životu ljudi koji su živjeli prije više od dva tisućljeća.