Iako za života nije doživio svjetsku slavu koju danas uživa, njegove su slike nakon smrti postale neka od najpoznatijih i najcjenjenijih umjetničkih djela na svijetu.

Van Gogh je umro 1890. godine, a njegova su djela od tada nebrojeno puta analizirana. Stručnjaci su u njima pronalazili različite simbole, skrivene detalje i moguće poruke koje na prvi pogled nije lako uočiti.

Jedno od takvih tumačenja odnosi se na sliku „Terasa kafića noću“ (Café Terrace at Night), koju je umjetnik naslikao 1888. godine.

Prema mišljenju neovisnog istraživača Jareda Baxtera, na toj se slici možda nalazi skrivena aluzija na jedan od najvažnijih događaja kršćanske tradicije – Posljednju večeru Isusa Krista i njegovih apostola.

Ono što njegovu teoriju čini posebno zanimljivom jest činjenica da se velik dio argumentacije temelji na broju 12, ali i na nekoliko detalja koji bi mogli imati religijsko značenje.

Dvanaest gostiju, konobar i tajanstvena figura Jude

Slika prikazuje noćni prizor ispred kafića, čija je terasa obasjana intenzivnim svjetlom. Gosti sjede za stolovima, dok se oko njih proteže tamna ulica. Van Gogh je pritom koristio karakterističnu paletu boja, snažne kontraste i različite nijanse, uz vrlo malo crne boje.

Međutim, Baxter smatra da je upravo osvijetljeni dio slike najzanimljiviji.

Prema njegovu brojanju, na terasi se nalazi ukupno 12 gostiju. U taj broj uključena je i osoba koja je gotovo potpuno zaklonjena iza konobara, zbog čega je promatrači lako mogu previdjeti.

Istraživač vjeruje da dvanaest gostiju simbolizira dvanaest Isusovih apostola, dok bi konobar koji stoji među njima mogao predstavljati samog Isusa Krista.

Time bi naizgled običan prizor posluživanja gostiju postao svojevrsna umjetnička interpretacija Posljednje večere.

No, Baxterova teorija ne zaustavlja se samo na broju osoba.

Na lijevoj strani slike nalazi se tamna figura koja se udaljava od terase. Prema njegovu tumačenju, mogla bi predstavljati Judu Iškariotskog, apostola koji je izdao Isusa.

Upravo bi ta figura mogla biti dodatni element koji povezuje prizor s biblijskom pričom o posljednjoj večeri koju je Isus proveo sa svojim učenicima prije uhićenja i raspeća.

Sve više europskih zemalja prati ovaj trend za Badnjak: Stiže li to i u Hrvatsku?

Iza konobarove glave nalazi se detalj koji podsjeća na križ

Još jedan detalj na koji Baxter posebno upozorava nalazi se iza glave konobara.

U prozoru se, prema njegovu tumačenju, može uočiti oblik koji nalikuje križu. Istraživač smatra da bi taj oblik mogao dodatno poduprijeti teoriju o skrivenoj religijskoj simbolici.

Kada se taj detalj promatra zajedno s dvanaest gostiju, konobarom i tamnom figurom koja odlazi, Baxter u cijelom prizoru vidi moguću poveznicu s Posljednjom večerom.

Ipak, važno je naglasiti da je riječ o njegovu tumačenju umjetničkog djela, a ne o potvrđenoj povijesnoj činjenici.
Van Gogh je odrastao u religioznoj obitelji i nekoć se školovao za propovjednika
Zašto bi Van Gogh uopće pokušao prikazati tako važan kršćanski događaj u prizoru običnog kafića?

Odgovor bi se, prema nekim tumačenjima, mogao nalaziti u njegovu životu i odnosu prema vjeri.

Van Gogh je odrastao u obitelji u kojoj je religija imala važnu ulogu. Njegov otac bio je svećenik, a i sam Vincent nekoć se školovao za propovjednika.

Jedno je vrijeme radio kao misionar među siromašnim rudarima ugljena. Ondje je pomagao ljudima koji su živjeli u iznimno teškim uvjetima, nastojeći im pružiti podršku i utjehu.

Međutim, nakon što mu crkvene vlasti nisu obnovile ugovor, Van Gogh se postupno okrenuo slikarstvu.

Za razliku od nekih umjetnika svojeg vremena, nije pokazivao osobit interes za izradu klasičnih, izravno religijskih slika. Umjesto toga, radije je prikazivao svakodnevicu običnih ljudi, među kojima su bili seljaci, radnici i obitelji.

Ipak, to ne znači da je potpuno napustio religijske teme.

Povjesničari umjetnosti i istraživači tijekom godina ukazivali su na moguće religijske simbole u pojedinim njegovim djelima, čak i ondje gdje na prvi pogled nije bilo očite poveznice s kršćanstvom.

Zanimljivo je i da je Van Gogh svojem bratu Theu jednom napisao kako nema namjeru stvarati slike temeljene na Bibliji.

Unatoč takvoj izjavi, pojedini istraživači smatraju da su biblijski motivi ipak ostali prisutni u njegovu umjetničkom izrazu, samo u drukčijem i manje izravnom obliku.

Jared Baxter svoju je teoriju predstavio 2015. godine

Teoriju prema kojoj „Terasa kafića noću“ prikazuje skrivenu Posljednju večeru Jared Baxter predstavio je 2015. godine.

Svoje je zaključke iznio u dvodijelnoj analizi, u kojoj je detaljno obrazložio zašto smatra da Van Goghova slika sadrži religijsku simboliku.

Prema njegovu mišljenju, slikar nije želio jednostavno oponašati umjetnike koji su djelovali prije njega. Umjesto toga, nastojao je pronaći nešto uzvišeno u svakodnevnim prizorima i ljudima koje je susretao.

Baxter ističe kako je Van Gogh inspiraciju pronalazio u prirodi i običnom životu – od seljaka i radnika na riječnim brodovima do majki koje ljuljaju svoju djecu.

Upravo je u takvim prizorima umjetnik, prema istraživačevu tumačenju, pokušavao pronaći nešto sveto.

Zato Baxter smatra da ni skupina ljudi koja provodi večer na osvijetljenoj terasi kafića ne mora predstavljati samo običan prizor iz svakodnevice.

Njegovu teoriju, kako se navodi, podržali su i neki stručnjaci za umjetnost, premda to ne znači da je takvo tumačenje općeprihvaćeno u povijesti umjetnosti.

Pismo bratu Theu moglo bi otkriti dodatni trag

Baxter dodatnu potporu svojoj teoriji pronalazi u jednom Van Goghovu pismu bratu Theu, napisanom otprilike u vrijeme nastanka slike.

U tom je pismu umjetnik govorio o svojoj „ogromnoj potrebi za religijom“.

Prema Baxterovu tumačenju, takvo je raspoloženje moglo utjecati na nastanak slike i umjetnikovu odluku da u svakodnevni prizor unese aluziju na jedan od najvažnijih događaja kršćanstva.

Iako Van Gogh nije izravno prikazivao biblijske događaje, njegova osobna duhovna razmišljanja mogla su se, smatra istraživač, odraziti u simbolima koje je uključivao u svoja djela.

Upravo bi zato prizor noćnog kafića mogao imati dublje značenje od onoga koje se uočava pri prvom pogledu na sliku.

Naše bake stalno su pripremale ovu kašu: Sjajna je za tijelo i smanjuje kolesterol

Postoji li doista dokaz da je Van Gogh naslikao Posljednju večeru?

Unatoč zanimljivim detaljima, postoji jedna vrlo važna činjenica koju ne treba zanemariti: ne postoji nedvosmislen dokaz da je Van Gogh namjeravao prikazati Posljednju večeru na slici „Terasa kafića noću“.

Slikar nikada nije ostavio poznatu izjavu niti zapis u kojem bi potvrdio da je u tom djelu svjesno prikazao Isusa i njegove apostole.

Ni broj gostiju, oblik koji podsjeća na križ ni tamna figura koja se udaljava sami po sebi ne mogu dokazati da je riječ o namjernoj biblijskoj simbolici.

Čak je i sam Jared Baxter priznao da se umjetnost ne može tumačiti s potpunom sigurnošću te da uvijek postoji mogućnost da njegovi zaključci nisu točni.

Ipak, u intervjuu za Huffington Post istaknuo je kako smatra da postoji dovoljno informacija i elemenata da se njegova teorija ozbiljno razmotri.

Tako je jedna od najpoznatijih Van Goghovih slika dobila još jedno zanimljivo tumačenje koje i danas potiče rasprave o tome koliko se značenja može skrivati iza naizgled jednostavnog umjetničkog prizora.

Možda je riječ samo o noćnom izlasku gostiju u kafić, a možda je Van Gogh u svakodnevnoj sceni doista ostavio simboličnu poruku. Bez izravne potvrde samog umjetnika, odgovor ostaje otvoren.