Ljudi su smislili i stvorili neke nevjerojatne izume koji su promijenili, ali i podigli kvalitetu ljudskih života zauvijek. Od trenutka kad je netko udario kamen o tlo kako bi napravio prvi alat s oštrim rubovima, preko kotača, do razvoja Marsovih rovera i interneta, neke inovacije revolucionarno su utjecale na sveopći napredak društva. Ističemo neke od njih.

 

Kotač

Prije izuma kotača 3500. godine prije Krista, ljudi su bili izrazito ograničeni u tome koliko je stvari moguće transportirati kopnom i na koje udaljenosti. 

Sam kotač nije bio najteži dio ovoga izuma. Kada je došlo vrijeme za povezivanje nepomične platforme s kotrljajućim cilindrom, stvari su se zakomplicirale, ali i postale impresivne. U to vrijeme bilo je izrazito teško razviti koncept kotača i osovine jer su rupe u sredini kotača i na krajevima fiksnih osovina morale su biti gotovo savršeno okrugle i glatke. Veličina osovine je također bila kritičan čimbenik, kao i njezina čvrstoća; nije smjela biti previše čvrsta, ali ni previše labava.

Naporan rad vremenom se uvelike isplatio. Kola na kotačima olakšala su poljoprivredu i trgovinu omogućavajući transfer robe te olakšavajući teret ljudima koji su prelazili velike udaljenosti. 

Danas su kotači sastavnica naših života i nalaze se u svemu, od satova preko vozila do turbina.

 

Čavao

Ovaj izum datira u doba staroga Rima, a tek nakon što su ljudi razvili sposobnost lijevanja i oblikovanja metala mogao se realizirati. Prije su se drvene konstrukcije morale graditi geometrijskim spajanjem susjednih ploča, što je bio mnogo naporniji proces izgradnje.

Sve do 1790-ih i ranih 1800-ih, ručno kovani čavli bili su norma. Kovač je grijao četvrtastu željeznu šipku, a zatim je zabijao na četiri strane kako bi stvorio čavao. Od trenutka kada su strojevi zamijenili ručnu proizvodnju, tehnologija izrade čavala nije stala napredovati.

 

Kompas

Drevni su pomorci koristili zvijezde za navigaciju, ali ova metoda nije bila moguća danju ili oblačnim noćima, što je putovanje daleko od kopna činilo vrlo opasnim.

Prvi kompas izumljen je u Kini za vrijeme dinastije Han. Bio je napravljen od prirodno magnetizirane željezne rude čija su privlačna svojstva proučavali stoljećima. Međutim, prvi put je korišten za navigaciju za vrijeme dinastije Song, između 11. i 12. stoljeća,

Ubrzo nakon toga, ovaj izum proširio se i na ostale dijelove svijeta. Kompas je omogućio pomorcima sigurnu plovidbu daleko od kopna, otvarajući svijet za istraživanje i kasniji razvoj globalne trgovine. 

Instrument je koji se i danas široko koristi, a zauvijek je promijenio naše znanje i razumijevanje Zemlje.

 

Tiskarski stroj

Njemački izumitelj Johannes Gutenberg izumio je tiskarski stroj između 1440. i 1450. Ključ za njegov razvoj bio je ručni kalup, nova tehnika oblikovanja koja je omogućila brzo stvaranje velikih količina pokretnih slova. Iako su drugi prije njega, uključujući izumitelje u Kini i Koreji, razvili pokretni tip izrađen od metala, Gutenberg je bio prvi koji je stvorio mehanizirani proces koji je prenio tintu (koju je napravio od lanenog ulja i čađe) s pokretnog slova na papir.

Ovim izumom tiskare su eksponencijalno povećale brzinu kojom su se mogle izraditi kopije knjiga, a time su dovele do brzog i rasprostranjenog širenja znanja po prvi put u povijesti. Procjenjuje se da je do 1500. u zapadnoj Europi tiskano do dvadeset milijuna svezaka, iako Eisenstein procjenjuje da je bilo oko osam milijuna.

Između ostalog, tiskara je dopuštala širi pristup Bibliji, što je zauzvrat dovelo do alternativnih tumačenja, uključujući i ono Martina Luthera, čiji je dokument tiskan od strane tisuća, "95 Theses", potaknuo protestantsku reformaciju.

 

Motor s unutarnjim izgaranjem

U navedenim motorima, izgaranjem goriva oslobađa se plin visoke temperature koji, kako se širi, primjenjuje silu na klip, pomičući ga. Dakle, motori s unutarnjim izgaranjem pretvaraju kemijsku energiju u mehanički rad. Desetljeća inženjeringa mnogih znanstvenika razvijala su motor s unutarnjim izgaranjem, koji je svoj moderan oblik poprimio u drugoj polovici 19. stoljeća. 

Motor je započeo industrijsko doba, a omogućio je i izum velikog broja strojeva, uključujući moderne automobile i zrakoplove.

 

Telefon

Nekoliko izumitelja radilo je pionirski rad na elektroničkom prijenosu glasa, od kojih su mnogi kasnije podnijeli tužbe za intelektualno vlasništvo kada je upotreba telefona eksplodirala, ali upravo je škotski izumitelj Alexander Graham Bell bio prvi kome je dodijeljen patent za električni telefon 7. ožujka 1876. 

Tri dana kasnije, Bell je uputio prvi telefonski poziv svom pomoćniku, Thomasu Watsonu, rekavši: "Gospodine Watson, dođite ovamo, želim vas vidjeti".

Na Bellovu inspiraciju za telefon utjecala je njegova obitelj. Njegov otac podučavao je elokuciju govora i specijalizirao se za podučavanje govor gluhih, a njegova majka, uspješna glazbenica, izgubila je sluh u kasnijem životu. Također, njegova supruga Mabel, s kojom se oženio 1877., bila je gluha od svoje pete godine. 

Izum je brzo uzeo maha i revolucionirao globalno poslovanje i komunikaciju. Kada je Bell umro 2. kolovoza 1922., sve telefonske usluge u Sjedinjenim Državama i Kanadi su zaustavljene na jednu minutu kako bi mu se odala počast.

 

Žarulja

Izum žarulje transformirao je naš svijet uklonivši ovisnost o prirodnom svjetlu i omogućujući nam da budemo produktivni u bilo koje vrijeme, danju ili noću. 

Nekoliko izumitelja bilo je ključno u razvoju ove revolucionarne tehnologije tijekom 1800-ih; Thomas Edison uzima se kao primarni izumitelj jer je 1879. godine stvorio potpuno funkcionalan sustav rasvjete, uključujući generator i ožičenje, kao i žarulju s ugljičnom niti.

Osim što je pokrenuo uvođenje električne energije u domove diljem zapadnog svijeta, ovaj izum je također imao prilično neočekivanu posljedicu promjene rasporeda spavanja ljudi. 

 

Penicilin

Jedna od najpoznatijih priča o inovacijama kroz povijest. 

Godine 1928. škotski znanstvenik Alexander Fleming primijetio je Petrijevu zdjelicu punjenu bakterijama u svom laboratoriju čiji je poklopac slučajno bio otvoren. Uzorak je bio kontaminiran plijesni, a gdje god je plijesan bila, bakterije su bile mrtve. Pokazalo se da je ta antibiotska plijesan gljivica Penicillium, a tijekom sljedeća dva desetljeća kemičari su je pročistili i razvili lijek penicilin koji se bori protiv ogromnog broja bakterijskih infekcija kod ljudi, a pritom im ne šteti.

Penicilin se masovno proizvodio i reklamirao do 1944., a neki od promotivnih materijala uključivali su postere koji su savjetovali vojnicima iz Drugog svjetskog rata da uzmu lijek kako bi se riješili spolnih bolesti.

Oko 1 od 10 ljudi ima alergijsku reakciju na penicilin.

 

Kontracepcija

Ne samo da su kontracepcijske pilule, kondomi i drugi oblici kontracepcije izazvali seksualnu revoluciju u razvijenom svijetu dopuštajući muškarcima i ženama da prakticiraju seks radi užitka, zabave i razonode, a ne razmnožavanja, također su i drastično smanjili prosječan broj potomaka po ženi u zemljama u kojima se koriste. 

S manje usta koja moraju prehraniti, moderne obitelji postigle su viši životni standard i mogu pružiti bolji život djeci koju, većinom, dobivaju planirano. U međuvremenu, na globalnoj razini, kontracepcijska sredstva pomažu ljudskoj populaciji da se postupno izjednači; naš će se broj vjerojatno stabilizirati do kraja stoljeća. 

Određeni kontraceptivi, poput kondoma, također suzbijaju širenje spolno prenosivih bolesti.

 

Internet

Internet je globalni sustav međusobno povezanih računalnih mreža koji koriste milijarde ljudi diljem svijeta. 

U 1960-ima, tim računalnih znanstvenika koji rade za Agenciju za napredne istraživačke projekte (ARPA) američkog ministarstva obrane izgradio je komunikacijsku mrežu za povezivanje računala u agenciji, nazvanu ARPANET, koji je prethodnik interneta. Koristio je metodu prijenosa podataka nazvanu packet switching koju je razvio informatičar i član tima Lawrence Roberts, na temelju prethodnog rada drugih računalnih znanstvenika.

Ovu su tehnologiju 1970-ih razvili znanstvenici Robert Kahn i Vinton Cerf, koji se često nazivaju izumiteljima interneta, kreirajući ključne komunikacijske protokole za internet, Protokol za kontrolu prijenosa (TCP) i Internet Protocol (IP).

Internet je evoluirao 1989. zahvaljujući izumu World Wide Weba znanstvenika Tima Berners-Leeja koji je radio u CERN-u (Europska organizacija za nuklearna istraživanja). Prema CERN-u, "osnovna ideja WWW-a bila je spojiti evoluirajuće tehnologije računala, podatkovnih mreža i hiperteksta u globalni informacijski sustav, moćan i jednostavan za korištenje." 

Razvoj WWW-a približio je svijet interneta svima te povezao, a povezuje i dalje, svijet na način na koji nikada prije nije bio.