Rutinska arheološka istraživanja uoči nove gradnje na području kibuca Ramat Rahel u Jeruzalemu pretvorila su se u otkriće koje je istraživače ostavilo bez jasnog odgovora. Umjesto očekivanih ulomaka keramike ili ostataka nekog drevnog zida, arheolozi su pronašli stepenište koje vodi duboko pod zemlju, do golemog sustava tunela isklesanih iz čvrste stijene.

Podzemni prolaz zasad se proteže na više od 45 metara, a pojedini njegovi dijelovi dosežu visinu od čak pet metara i širinu od približno tri metra. Iako je riječ o iznimno velikom i zahtjevnom pothvatu, još nije poznato tko je tunel izgradio, kada je nastao ni čemu je točno služio.

Sve je počelo kao sasvim obično arheološko istraživanje

Iskopavanja su vodili Sivan Mizrahi i Zinovi Matskevič iz Izraelske uprave za antikvitete. Na početku istraživanja ništa nije upućivalo na to da će ispod relativno kamenitog i otvorenog terena pronaći nešto toliko neobično.

„Iskopavanja smo provodili na relativno kamenitom i otvorenom terenu kada smo iznenada naišli na prirodnu krašku šupljinu“, naveli su Mizrahi i Matskevič u službenom priopćenju.

No ono što je u početku izgledalo poput prirodne šupljine ubrzo je pokazalo da krije nešto mnogo složenije.

„Na naše veliko iznenađenje, kako su radovi napredovali, ta se šupljina pretvorila u dugačak tunel. Dijelovi su i dalje urušeni, tako da tunel još nije otkrio sve svoje tajne“, objasnili su voditelji iskapanja.

To znači da istraživači još uvijek ne mogu sa sigurnošću utvrditi koliko se podzemni sustav zapravo proteže. Dio tunela i dalje je zatrpan urušenim materijalom, pa postoji mogućnost da se iza postojećih prolaza nalaze dodatni neistraženi dijelovi.

Dimenzije tunela posebno su iznenadile arheologe

Već same dimenzije pronađenog sustava pokazuju koliko je velik pothvat morao biti potreban za njegovo nastajanje. Tunel je dug više od 45 metara, pojedini prolazi visoki su do pet metara, a široki oko tri metra.

Takav prostor nije mogao nastati bez značajnog ulaganja vremena, rada i resursa. Način na koji je stijena isklesana također pokazuje da je projekt zahtijevao organizaciju i pažljivo planiranje.

„Jasno je da su oni koji su isklesali ovaj tunel uložili golem trud, pažljivo planirali radove te raspolagali sposobnostima i resursima potrebnima za ostvarenje takvog cilja“, istaknuli su arheolozi.

Upravo zbog toga istraživači pokušavaju odgovoriti na ključno pitanje: zašto bi netko prije više tisuća godina uložio toliko truda u izgradnju ovakvog podzemnog sustava?

Prva pretpostavka bila je da je riječ o drevnom vodovodu

Jedna od prvih teorija bila je da bi tunel mogao biti povezan s opskrbom vodom. Istraživači su razmatrali mogućnost da je riječ o dijelu drevnog akvadukta ili drugog sustava kojim bi stanovnici tog područja dolazili do izvora pitke vode.

Međutim, detaljnija geološka analiza nije potvrdila tu pretpostavku. U blizini tunela nije pronađen podzemni izvor vode koji bi objasnio njegovu navodnu funkciju.

Još jedan detalj dodatno je oslabio teoriju o vodoopskrbnom sustavu. Zidovi tunela nisu bili obloženi žbukom ili malterom, što se kod drevnih vodovodnih građevina uobičajeno koristilo kako bi se spriječilo curenje vode.

Zbog toga je mogućnost da je riječ o akvaduktu ili drugom sustavu za dovod vode uglavnom odbačena.

Nema dokaza ni da je služio poljoprivredi ili proizvodnji

Nakon što teorija o vodi nije dobila potvrdu, arheolozi su razmatrali druge mogućnosti. Jedna od njih bila je da je podzemni prostor imao poljoprivrednu ili industrijsku funkciju.

No ni za tu pretpostavku zasad nisu pronađeni konkretni dokazi.

Tijekom istraživanja nisu otkriveni artefakti ni drugi objekti koji bi ukazivali na proizvodnju, skladištenje ili obradu materijala. Zbog toga ni ta mogućnost zasad ne daje zadovoljavajući odgovor na pitanje zbog čega je tunel izgrađen.

Najvjerojatnija teorija povezana je s kamenom

Trenutačno se najizglednijom smatra mogućnost da je podzemni sustav nastao tijekom iskapanja prema sloju krede koji je bio pogodan za vađenje građevinskog kamena ili proizvodnju vapna.

Za tu pretpostavku postoje određeni tragovi pronađeni unutar tunela.

Arheolozi su ondje pronašli ventilacijski otvor, a na podu su uočeni ostaci isklesanog materijala. Ti elementi mogli bi upućivati na to da je prostor imao praktičnu, radnu svrhu te da se u njemu odvijao proces povezan s vađenjem ili obradom materijala.

Ipak, ni ova teorija još nije potvrđena.

Postoji čak mogućnost da je projekt u nekom trenutku prekinut i ostao nedovršen. U tom slučaju tunel možda nikada nije dobio konačnu namjenu zbog koje je prvotno počeo nastajati.

Najveća zagonetka možda je upravo njegova starost

Osim svrhe, istraživače muči još jedno temeljno pitanje: koliko je tunel star?

Tijekom iskapanja nije pronađen nijedan predmet koji bi mogao pomoći u određivanju vremena njegova nastanka. Nema keramike, alata ili drugog artefakta koji bi arheolozima dao precizniji vremenski okvir.

„Starost tunela također predstavlja misterij za nas jer nije pronađen čak ni najmanji predmet koji bi mogao ukazati na vrijeme njegova nastanka“, objasnili su istraživači.

Unatoč tome, sam položaj nalazišta mogao bi ponuditi određeni trag.

U blizini se nalaze dva važna drevna nalazišta

Tunel je udaljen svega nekoliko stotina metara zračne linije od dvaju značajnih arheoloških lokaliteta.

Jedan od njih je javna građevina iz željeznog doba, odnosno razdoblja Prvog hrama, koja se nalazi u naselju Arnona. Drugi je Tel Ramat Rahel, arheološki lokalitet na kojem su pronađeni tragovi naseljavanja koji sežu od željeznog doba pa sve do islamskog razdoblja.

Upravo zbog blizine tih nalazišta istraživači smatraju da bi novootkriveni tunel mogao biti star između 2500 i 3000 godina.

No riječ je zasad samo o pretpostavci. Bez izravnog arheološkog dokaza, njegovu starost nije moguće pouzdano utvrditi.

„Ponekad i mi ostanemo zapanjeni“

Otkriće je posebno zanimljivo i zbog toga što se nalazi u području Jeruzalema, grada u kojem arheolozi gotovo neprestano nailaze na tragove prošlih civilizacija.

Amit Re'em, arheolog Izraelske uprave za antikvitete, istaknuo je upravo koliko ovakvi nalazi pokazuju da povijest Jeruzalema još uvijek skriva brojne nepoznanice.

„Ovo se otkriće pridružuje mnogim drugim nalazima koji svakodnevno izlaze na vidjelo diljem grada, iz sata u sat“, rekao je Re'em.

No čak ni stručnjaci koji su navikli na iznenađujuće arheološke nalaze nemaju uvijek odgovor na ono što pronađu.

„Obično imamo objašnjenje za ono što pronađemo, ali ponekad, kao u ovom slučaju, ostanemo zapanjeni i zadivljeni“, dodao je Re'em.

Dok istraživanja još traju, podzemni sustav ispod Ramat Rahela ostaje velika arheološka zagonetka. Poznate su njegove impresivne dimenzije, pronađeni su tragovi koji bi mogli upućivati na vađenje kamena, a blizina drevnih lokaliteta sugerira da bi mogao potjecati iz razdoblja starog čak tri tisuće godina.

Ipak, najvažniji odgovori još uvijek nedostaju. Tko je isklesao više od 45 metara tunela kroz čvrstu stijenu, zašto je to učinio i je li projekt ikada dovršen, zasad ostaje nepoznato. Dio sustava još je urušen, pa bi daljnja iskapanja mogla otkriti nove tragove – ali jednako tako postoji mogućnost da će prava svrha ovog neobičnog podzemnog svijeta zauvijek ostati skrivena u jeruzalemskoj stijeni.