Arheolozi su pronašli glineni tablet star 3.300 godina u središnjoj Turskoj koji opisuje katastrofalnu stranu invaziju Hetskog Carstva, misteriozne države brončanog doba. Invazija se dogodila tijekom građanskog rata Hetita, navodno u nastojanju da se pomogne jednoj od ratnih frakcija, prema prijevodu klinastog teksta na tabletu.

Ovaj tablet veličine dlana pronašao je Kimiyoshi Matsumura, arheolog na Japanskom institutu za anatolijsku arheologiju, u svibnju 2023. godine među hetitskim ruševinama u Büklükaleu, otprilike 60 kilometara jugoistočno od turske prijestolnice Ankare. Arheolozi vjeruju da je Büklükale bio glavni hetitski grad. Nova otkrića sugeriraju da je to također bio kraljevski rezidencijalni kompleks, možda ravnopravan kraljevskom rezidencijalnom kompleksu u hetitskoj prijestolnici Hattuši, udaljenoj oko 112 km sjeveroistočno.

Prema prijevodu Marka Weedena, docenta drevnih bliskoistočnih jezika na University College London, prvih šest linija klinastog teksta na tabletu na hetitskom jeziku kažu da "četiri grada, uključujući glavni grad, Hattusu, trpe nesreću", dok su preostalie 64 linije molitva na huritskom jeziku koja traži pobjedu. Hetiti su koristili huritski jezik za religijske obrede, rekao je Matsumura za Live Science, i čini se da je tablet zapisnik svetog obreda koji je izvodio hetitski kralj.

Pisali molitvu bogu oluje

"Nalaz huritskog tableta znači da je vjerski obred u Büklükaleu izvodio hetitski kralj", rekao je još i nastavio, "To ukazuje da je hetitski kralj barem došao do Büklükalea ... i izvodio obred." Arheolozi smatraju da su prva hetitska kraljevstva nastala u središnjoj Anatoliji - sadašnjoj Turskoj - oko 2100. pr. Kr., a Hetiti su postali važna regionalna sila do 1450. pr. Kr. Hetiti se spominju u Hebrejskoj Bibliji, a drevni egipatski natpisi bilježe da je Hetsko Carstvo s njima ratovalo 1274. pr. Kr. u Bitci kod Kadeša - drevnom gradu u blizini današnjeg Homsa u Siriji - u jednoj od najranijih bitaka u povijesti.

Matsumura i njegovi kolege iskopavali su ruševine u Büklükaleu otprilike 15 godina. Prije su pronašli samo slomljene glinene tablete, ali ova je gotovo u savršenom stanju. Huritski je bio izvorno jezik mitanskog kraljevstva, koje je kasnije postalo hetitska vazalska država. Jezik je još uvijek slabo shvaćen, a stručnjaci su nekoliko mjeseci pokušavali shvatiti značenje natpisa, rekao je Matsumura.

Ispostavilo se da je huritsko pisanje molitva upućena Teššobu huritskom imenu božanstva oluje koji je bio glavno božanstvo i u hetitskom i u huritskom panteonu. Hvali boga i njegove božanske pretke, i ponavljano spominje komunikacijske probleme između bogova i ljudi, rekao je.

Molitva zatim navodi nekoliko pojedinaca koji su se činili neprijateljskim kraljevima i završava molbom za božanski savjet, rekao je Matsumura. Hetitsko Carstvo nestalo je iz povijesti početkom 12. stoljeća pr. Kr. To se poklopilo s kasnobrončanodobnim slomom, kada su mnoge drevne civilizacije oko Mediterana bile uzdrmane nemirima.

Invazija 

Kako je opisao povjesničar Eric Clein u knjizi "1177. pr. Kr .: Godina kad je civilizacija propala" (Princeton University Press, 2014.), razlozi za slom nisu poznati, ali mogu uključivati glad uzrokovanu klimatskim promjenama.

Međutim, invazija na koju se referira novo pronađeni tablet ne čini se povezanom. Matsumura je rekao da se tablet datira iz vladavine hetitskog kralja Tudhalije II, između otprilike 1380. i 1370. pr. Kr. - otprilike 200 godina prije kasnobrončanodobnog sloma.

Zemljina kora krije veliku tajnu: Pogledajte što su znanstvenici otkrili duboko ispod površine

Tablet "čini se da potječe iz razdoblja građanskog rata o kojem znamo iz drugih [hetitskih] tekstova", rekao je. "Tijekom ovog vremena, hetitsko središte bilo je napadnuto iz mnogih različitih smjerova odjednom ... i mnogi su gradovi privremeno bili uništeni."

"Novo otkriće iz Büklükalea potvrđuje ključnu ulogu huritskih vjerskih tradicija na hetitskom kraljevskom dvoru u rano doba carstva", rekao je Daniel Schwemer, profesor na katedri za drevne bliskoistočne studije na Sveučilištu u Würzburgu u Njemačkoj, za Live Science.

Schwemer, koji nije bio uključen u otkriće, primijetio je da ovo otkriće još nije formalno objavljeno u znanstvenom časopisu s recenzijom kolega. No "novi tablet predstavlja vrlo značajno dodatak našem znanju o vjerskoj književnosti na huritskom jeziku", rekao je.