Zajedničkim snagama do nove zgrade: Kako su stanari Lojenovog prilaza 6 dobili milijun eura i neboder koji troši 63 posto manje energije

Kad se u zgradi sa 84 stana i isto toliko različitih mišljenja želi napraviti nešto veliko, prvi je korak najteži: uvjeriti susjede da se isplati. Stanari nebodera u Lojenovom prilazu 6 u Zapruđu taj su korak napravili prije nekoliko godina, a danas, dok se s pročelja skidaju posljednje skele, rezultat je vidljiv iz cijelog kvarta. Sivi betonski toranj iz 1968. dobio je novu toplinsku ovojnicu, novu stolariju, obnovljeni krov i pristupačan ulaz – a stanari zgradu koja je s energetskog razreda D preskočila u razred B.
Od ideje do prijave
Neboder u Zapruđu jedna je od osam identičnih „kula“ iz 60-ih: sedamnaest etaža, 84 stana, 6.253,75 četvornih metara građevinske bruto površine i – ni centimetra toplinske izolacije. Godinama su stanari plaćali grijanje kroz gole betonske zidove: godišnja potreba za toplinom iznosila je gotovo 600 tisuća kilovatsati, stanovi su zimi bili hladni uz zidove, a ljeti pregrijani.
Prekretnica je došla kad je predstavnica suvlasnika Anita Vuković, uz stručnu podršku tvrtke 4 Consulting d.o.o. i njezinih konzultanata pokrenula prijavu na poziv „Energetska obnova višestambenih zgrada“ iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti. Prijava je sadržavala glavni projekt obnove s pripadajućom dokumentacijom, energetski certifikat, potvrdu HEP Toplinarstva, dokaz da zgrada nije oštećena u potresu – i, najvažnije, suglasnost suvlasnika. Odluku o obnovi i zaduženju na kraju su potpisali suvlasnici koji raspolažu s više od 60 posto površine zgrade.
Trud se isplatio: projekt je odobren, a zgradi je dodijeljeno 942.837 eura bespovratnih sredstava iz europskog instrumenta NextGenerationEU. Potpora pokriva 60 posto prihvatljivih troškova radova te 85 posto troškova projektiranja, nadzora i energetskog certificiranja.
Kako smo zatvorili financijsku konstrukciju
Ukupna vrijednost projekta iznosi 1.644.861 euro. Ono što nije pokriveno bespovratnim sredstvima – približno 730 tisuća eura – suvlasnici su osigurali dugoročnim kreditom koji se otplaćuje iz zajedničke pričuve kroz dvadeset godina. Model je jednostavan: dio novca koji se dosad trošio na grijanje sada odlazi u ratu kredita, a zgrada je nakon dvadeset godina obnovljena i otplaćena. Time nijedan stanar nije morao izdvajati velike jednokratne iznose.
Ugovor s izvođačem, tvrtkom T.D.D. Gradnja d.o.o., potpisan je krajem siječnja 2026., stručni nadzor obavlja Master inženjering d.o.o., a cijelu provedbu – od nabave do izvještavanja prema provedbenim tijelima – vodila je predstavnica suvlasnika s konzultantskim timom.
Što smo dobili
Obnova je obuhvatila cijelu vanjsku ovojnicu zgrade. Toplinski su izolirani zidovi pročelja, zidovi i podgledi lođa, ravni prohodni krov te strop iznad negrijanih spremišta u podrumu. Zamijenjena je stolarija stanova i ostakljene stijene stubišta i podruma, a izolirani su i zidovi stanova prema negrijanom stubištu.
Uz energetiku, projektom se rješava i ono što stanarima svakodnevno znači: na jugoistočnom ulazu ugrađena je koso podizna rampa za osobe s invaliditetom i smanjene pokretljivosti.
Brojke iz glavnog projekta govore same za sebe. Godišnja potreba za toplinskom energijom za grijanje pada s 592.389 na 217.966 kWh – ušteda od 63%. Primarna energija za grijanje i toplu vodu smanjuje se za 56%, koliko padaju i emisije ugljičnog dioksida.
U prijevodu na stanarski jezik: računi za grijanje trebali bi biti gotovo trostruko manji, stanovi ravnomjerno topli zimi i ugodniji ljeti, nova stolarija tiša, a obnovljena ovojnica jeftinija za održavanje u desetljećima koja dolaze. Konačnu potvrdu donijet će energetski certifikat koji će neovisni stručnjak izdati nakon završetka radova.
Poruka susjedima
Vidljiv je novi identitet zgrade: svijetla fasada s terakota naglascima koja osvježava vizuru cijelog kvarta. Upravo je to jedan od ciljeva projekta – da obnovljena zgrada bude primjer ostalim suvlasnicima, susjedima i svima koji se dvoume je li se u ovakav pothvat vrijedno upustiti.
Hrvatska godišnje energetski obnavlja tek oko 0,7 posto zgrada, znatno ispod europskog prosjeka, a zgrade odgovaraju za 40 posto ukupne potrošnje energije i 36 posto emisija CO₂. Priča iz Lojenovog prilaza 6 pokazuje da se, uz jednu upornu predstavnicu suvlasnika, dobar stručni tim i susjede koji su spremni odlučiti zajedno, europska sredstva mogu pretvoriti u topao stan i manji račun – za sve.
PROJEKT U BROJKAMA
Zgrada: Lojenov prilaz 6, Zapruđe, Novi Zagreb – izgrađena 1968., prizemlje + 16 katova, 84 stana, 6.253,75 m² bruto površine
Program: Nacionalni plan oporavka i otpornosti (NPOO), poziv „Energetska obnova višestambenih zgrada“, financirano iz EU instrumenta NextGenerationEU
- Ukupna vrijednost: 1.644.861,30 €
- Bespovratna sredstva: 942.837,07 € (60 % prihvatljivih troškova radova, 85 % projektne dokumentacije i nadzora)
- Udio suvlasnika: oko 732.000 €, dugoročni kredit otplativ iz pričuve kroz 20 godina
- Grijanje: 592.389 → 217.966 kWh godišnje (–63 %)
- Primarna energija: 1.137.323 → 496.898 kWh godišnje (–56 %)
- Emisije CO₂: –56 %
- Energetski razred: D → B
- Prijava i provedba: Anita Vuković, predstavnica suvlasnika, uz konzultante poduzeća 4 Consulting d.o.o. i GSKG d.o.o. (upravitelj zgrade)
- Izvođač / nadzor: T.D.D. Gradnja d.o.o. / Master inženjering d.o.o.
- Rok završetka radova: Radovi do 31. kolovoza 2026, cijeli projekt do 31. prosinca 2026.
Popis fotografija
PRIJE: Pročelje s otkrivenim betonom, mrljama i dotrajalim lođama. (slika 1)

POSLIJE: Nova toplinska fasada u svijetlim tonovima s terakota naglascima. (slika 2)

PRIJE: Neizolirani zabatni zid i klima-uređaji na goloj betonskoj ovojnici. (slika 3)

POSLIJE: Obnovljeni neboder u Zapruđu. (slika 4)

Projekt „Energetska obnova višestambene zgrade na adresi Lojenov prilaz 6, Zagreb“ (NPOO.C7.2.I1.01.0333) financiran je iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti 2021.–2026. sredstvima Europske unije – NextGenerationEU.

Izneseni stavovi i mišljenja samo su autorova i ne odražavaju nužno službena stajališta Europske unije ili Europske komisije. Ni Europska unija ni Europska komisija ne mogu se smatrati odgovornima za njih.