Vjerojatno je većina nas iskusila napad anksioznosti, bilo zbog škole ili posla, loših vijesti ili nervoze. Ljudi koji pate od anksioznosti, ovakvi osjećaji mogu prerasti u ponavljajuće misli ili brige koje utječu na naš svakodnevni život.

No, anksioznost se može manifestirati i tjelesnim simptomima, kažu iz Američke udruge psihologa. Dr. Sai Achuthan, psihijatar u tvrtki Cygnet Health Care u Velikoj Britaniji kaže da većinu simptoma izaziva pretjerana produkcija hormona stresa kortizol, adrenalin, noradrenalin i vazopresin.

Ovi hormoni kod nas pobuđuju tjelesno stanje spremno za borbu ili bijeg, zbog čega i dolazi do ubrzanog disanja, pulsa i znojenja. Stručnjaci upozoravaju, ovi simptomi mogu ukazivati da se borite s anksioznošću.

Glavobolja

“Glavobolje mogu biti dio simptoma anksioznosti, ali glavobolja do anksioznosti može i dovesti,” kaže dr. Anup Achuthan, glavni psihijatar u klinici Cantourage u Britaniji. Glavobolje mogu osloboditi simptome stresa, a ponekad je teško razaznati što je došlo prije: Glavobolja ili anksioznost. Također, kod anksioznih poremećaja može doći i do vrtoglavice.

Kardiovaskularni problemi

Stezanje u prsima ili ubrzano lupanje srca česti su simptomi kod ljudi koji pate od anksioznosti. Do toga dolazi jer hormoni stresa uzrokuju sužavanje krvnih žila, a to izaziva visoki krvni tlak i ubrzani puls.

Anksiozni poremećaji se također vežu sa smanjenom funkcijom vagusa, živca koji prenosi informacije između mozga i unutarnjih organa.

Probavni simptomi

Anksioznost u naš probavni sustav dovodi više hormona stresa, a to pak vodi do probavnih problema kao što su napuhnutost, bolovi u trbuhu, mučnine i zatvora. Anksioznost i niski prag tolerancije boli u unutarnjim organima usko su povezani, a mogu biti izazvani kombinacijom genetskih faktora i iskustva u ranom životu, objavljeno je 2017. u časopisu Frontiers in Systems Neuroscience. 

Hormon stresa može poremetiti ravnotežu bakterija u probavnom traktu, zbog čega dolazi do upala i drugih problema.

Loš imunitet

“Oslobađanje kortizola u duljem periodu dovodi do povećanih izgleda za zarazu,” dodaje. Kortizol, hormon koji se pojačano luči tijekom perioda anksioznosti, može utjecati na imunološki sustav, ometajući proizvodnju bijelih krvnih zrnaca koje se bore protiv zaraze", veli Achuthan.