Na vrhu višekatnice u Zenici nalazi se prizor koji na prvi pogled izgleda gotovo nestvarno. Umjesto uobičajenog krova, ondje je izgrađena kuća s vlastitim zidovima i klasičnim dvostrešnim krovom, kao da je obiteljski dom jednostavno postavljen na vrh stambene zgrade. Neobična građevina ponovno je privukla pozornost javnosti nakon što se njezina snimka proširila društvenim mrežama, izazivajući iznenađenje, podsmijeh, ali i ozbiljna pitanja o sigurnosti i zakonitosti takve gradnje.

Iako je prizor posljednjih dana ponovno postao viralan, riječ je o slučaju koji je još 2018. godine izazvao veliku pozornost u Bosni i Hercegovini, ali i u ostatku regije. Gotovo osam godina poslije kuća je i dalje na istome mjestu, a okolnosti njezine izgradnje ponovno su potaknule rasprave o građevinskim propisima, pravima suvlasnika i odgovornosti nadležnih institucija.

Kuća na krovu višekatnice ponovno postala hit na društvenim mrežama

Snimka objavljena na TikToku prikazuje neobičnu građevinu na vrhu stambene zgrade u Zenici. Prema dostupnim informacijama, vlasnik stana na posljednjem katu odlučio je proširiti svoj životni prostor na neuobičajen način. Zatvorio je terasu, a iznad dograđenog dijela postavio krov, čime je nastala konstrukcija koja izgledom podsjeća na samostalnu obiteljsku kuću.

Takav prizor teško je previdjeti jer se kuća svojim izgledom znatno razlikuje od ostatka zgrade. Fotografije i snimke ponovno su izazvale brojne reakcije korisnika društvenih mreža, od šaljivih komentara do pitanja o tome kako je uopće bilo moguće izvesti takvu dogradnju.

Međutim, iza neobičnog izgleda krije se slučaj koji je već godinama predmet interesa javnosti.

Poznato je i tko je izgradio kuću bez potrebnih dozvola

Kuća se nalazi u zeničkom naselju Jalija, u Jalimanovu putu. Prema ranijim medijskim izvješćima, izgradio ju je Safet Agović, koji je u vrijeme izbijanja afere 2018. godine bio državni službenik.

Već tada otkriveno je da za gradnju nisu bile pribavljene potrebne dozvole. Gradska služba za urbanizam potvrdila je da je zahtjev za odobrenje gradnje bio odbijen, i to u dva navrata.

Unatoč tome, objekt je izgrađen na krovu postojeće višekatnice, što je otvorilo niz pitanja o postupanju nadležnih službi i mogućnostima provedbe građevinskih propisa.

Posebno je zabrinjavala činjenica da se nije radilo samo o estetskoj promjeni izgleda zgrade. Dogradnja je uključivala dodatne zidove i krovnu konstrukciju, zbog čega su se stanari pitali može li postojeća zgrada sigurno podnijeti novo opterećenje.

Stanari su se protivili dogradnji i upozoravali na sigurnost

Stanari zgrade tada nisu skrivali nezadovoljstvo. Tvrdili su da ih nitko nije tražio suglasnost za zahvat koji je promijenio izgled i konstrukciju objekta u kojem žive.

Njihova zabrinutost bila je povezana i s mogućim utjecajem dodatne građevine na stabilnost zgrade. Nije im bilo jasno jesu li prije gradnje provedeni odgovarajući statički proračuni niti može li krov podnijeti dodatnu težinu zidova i krovišta.

O slučaju je 2018. godine izvještavala i ekipa hrvatske televizijske emisije „Provjereno“, koja je istraživala kako je uopće bilo moguće izgraditi kuću na krovu stambene zgrade bez potrebnih dozvola.

Jedan od stanara, Senad Džanić, tada je opisao kako su radnici dopremali građevinski materijal do krova. Prema njegovu svjedočenju, cigle su podizali pomoću konopaca, jednu po jednu.

Džanić je upozorio i na praktične probleme koje je dogradnja izazvala ostalim stanarima. Među njima je bio otežan pristup krovu, što je moglo predstavljati problem prilikom održavanja zgrade i izvođenja potrebnih radova.

Takvi detalji dodatno su potaknuli pitanje kako je građevinski zahvat takvih razmjera mogao biti izveden u stambenoj zgradi bez odgovarajućih odobrenja.

Inspekcija je naredila rušenje, ali kuća nikada nije uklonjena

Posebno je zanimljiva činjenica da je nadležna inspekcija još 2018. godine donijela rješenje o rušenju nelegalno izgrađenog objekta. Unatoč tome, rušenje nije provedeno, pa je kuća ostala na krovu zgrade.

U televizijskom prilogu emisije „Provjereno“ tada je objašnjeno da gradsko poduzeće zaduženo za izvršenje takvih odluka nije raspolagalo odgovarajućom opremom za intervenciju.

Taj je podatak otvorio dodatna pitanja o učinkovitosti sustava nadzora nad nelegalnom gradnjom. Ako je inspekcija utvrdila nepravilnosti i donijela odluku o uklanjanju objekta, ostalo je nejasno kako je moguće da odluka nije provedena i da građevina godinama poslije i dalje stoji na istome mjestu.

Prema informacijama iz izvornog izvješća, osam godina nakon što je slučaj privukao pozornost javnosti, kuća nije uklonjena. Njezina ponovna popularnost na društvenim mrežama tako je vratila u fokus problem koji nikada nije dobio vidljiv završetak.

„Moja kućica, moja slobodica”: Društvene mreže preplavili šaljivi komentari

Dok se dio javnosti pita kako je takva gradnja uopće bila moguća, drugi se neobičnim prizorom zabavljaju. Na društvenim mrežama pojavili su se brojni duhoviti komentari, a neki su korisnici kuću na krovu zgrade doživjeli kao primjer domišljatosti i iskorištavanja raspoloživog prostora.

„Lijepo i korisno rješenje. Pohvalno”, napisao je jedan korisnik.

Drugi je komentirao: „Moja kućica, moja slobodica.”

Neki su otišli i korak dalje, pa se našalili kako je vlasnik, kada je već odlučio izgraditi kuću na krovu višekatnice, mogao dodati i bazen ili garažu.

Takve reakcije pokazuju kako je neobična građevina postala svojevrsna internetska atrakcija. Ipak, iza šala i nevjerice ostaje pitanje je li riječ o prihvatljivom načinu proširenja stambenog prostora ili o zahvatu koji može ugroziti sigurnost i prava ostalih stanara.

Slučaj iz Zenice otvara pitanje odgovornosti institucija

Kuća na krovu zgrade u Zenici mnogo je više od neobičnog arhitektonskog prizora. Slučaj otvara niz pitanja o poštovanju građevinskih propisa, pravima suvlasnika i učinkovitosti nadležnih institucija.

Ako je zahtjev za odobrenje gradnje bio odbijen dva puta, a inspekcija naknadno donijela rješenje o rušenju, činjenica da objekt i dalje postoji zahtijeva objašnjenje. Posebno zato što su stanari još prije nekoliko godina upozoravali na nedostatak suglasnosti i neizvjesnost oko dodatnog opterećenja zgrade.

Pritom treba razlikovati ono što je potvrđeno u ranijim medijskim izvješćima od pitanja koja bez dodatne dokumentacije nije moguće pouzdano razriješiti. Sam izgled kuće nije dovoljan da bi se zaključilo je li konstrukcija statički sigurna, kao što ni njezino dugogodišnje postojanje samo po sebi ne dokazuje da je gradnja bila zakonita.

Zbog toga bi za potpunu sliku slučaja bilo potrebno utvrditi jesu li provedeni stručni statički proračuni, kakav je trenutačni pravni status objekta i zašto ranije doneseno rješenje o rušenju nije izvršeno.

Dok se društvene mreže zabavljaju neobičnim prizorom, kuća u zeničkom naselju Jalija ostaje podsjetnik na problem koji nadilazi građevinsku zanimljivost. Gotovo osam godina nakon što je slučaj izazvao pozornost javnosti, i dalje se postavlja isto pitanje: kako je objekt izgrađen bez potrebnih dozvola uspio opstati toliko dugo, unatoč protivljenju stanara i ranije donesenoj odluci o rušenju?