Čovjek je godinama u kući držao masivan kamen misleći da je zlatan: Ipak, pokazalo se da ima nešto puno vrijednije
Godine 2015. David Hole istraživao je Maryborough Regional Park blizu Melbournea, Australija, koristeći detektor metala. S opremom u ruci, otkrio je nešto neobično, vrlo težak, crvenkast kamen koji leži u žutoj glini.
Pokušao je otvoriti svoje otkriće, uvjeren da je unutar kamena zlatna kuglica. Inače, Maryborough se nalazi u Goldfields regiji, gdje je u 19. stoljeći vladala "zlatna groznica".
Da bi otvorio svoje otkriće, Hole je isprobao pile za kamen, brusilicu, bušilicu, čak je kamen pokušao natopiti kiselinom. Međutim, ni čekić nije mogao napraviti pukotinu. To je zato što ono što je tako teško pokušavao otvoriti nije bio zlatni kamen.
Kako je saznao godinama kasnije, bio je riječ o rijetkom meteoritu. "Imao je oblikovan, udubljen izgled", rekao je geolog Melbourne muzeja Dermot Henry za The Sydney Morning Herald 2019. godine.
Jedan od dva
"To se formira kada prolaze kroz atmosferu, tope se izvana, a atmosfera ih oblikuje." Nemogućnost otvaranja 'kamena' dodatno ga je zaintrigirala, pa je Hole odnio kuglu u Melbourne muzej na identifikaciju.
"Pogledao sam puno kamenja za koje ljudi misle da su meteoriti", rekao je Henry za Channel 10 News. Zapravo, nakon 37 godina rada u muzeju i pregledavanja tisuća kamenja, Henry je rekao da su samo dva od ponuđenih ikada bila prava meteorita.
Ovo je bilo jedno od ta dva. "Kada biste vidjeli kamen poput ovoga na Zemlji i podigli ga, ne bi trebao biti tako težak", objasnio je geolog Melbourne muzeja Bill Birch za The Sydney Morning Herald.
Znanstvenici su objavili znanstveni rad opisujući meteorit star 4,6 milijardi godina, nazvali su ga Maryborough prema gradu u blizini mjesta gdje je pronađen.
Što su našli unutra
Težak je čak 17 kilograma, a nakon što su uz pomoć dijamantne pile odrezali mali komad, znanstvenici su otkrili da mu je sastav visoki postotak željeza, što ga čini H5 običnim kondritom.
Kada ga otvorite, možete vidjeti i sitne kristalizirane kapljice metalnih minerala, nazvane kondruli.
"Meteoriti pružaju najjeftiniji oblik istraživanja svemira. Prenose nas natrag u prošlost, pružajući nam tragove o dobi, formiranju i kemiji našeg Sunčevog sustava (uključujući Zemlju)", rekao je Henry.
"Neki pružaju pogled u dublji unutrašnji dio naše planete. U nekim meteoritima nalazi se 'zvjezdasti prah' stariji čak i od našeg Sunčevog sustava, što nam pokazuje kako se zvijezde formiraju i razvijaju stvarajući elemente periodnog sustava. Druge rijetke meteorite sadrže organske molekule poput aminokiselina; gradivnih blokova života", rekao je još.
Iako znanstvenici još uvijek ne znaju odakle meteorit dolazi i koliko dugo može biti na Zemlji, imaju neke pretpostavke, pojašnjava Science Alert.
Odakle je došao
Naš Sunčev sustav nekad je bio vrtlog prašine i kamenja kondrita. Konačno, gravitacija je privukla mnogo tog materijala u planete, ali ostaci su uglavnom završili u ogromnom asteroidnom pojasu.
"Ovaj određeni meteorit vjerojatno potječe iz asteroidnog pojasa između Marsa i Jupitera, i izbačen je odande udarima nekih asteroida koji su se sudarali, a onda jednog dana udario je u Zemlju", rekao je Henry za Channel 10 News.
Radiokarbonsko datiranje sugerira da je meteorit na Zemlji između 100 i 1.000 godina, a bilo je nekoliko meteoroloških promatranja između 1889. i 1951. godine koja bi se mogla podudarati s njegovim dolaskom na naš planet.
Puno rjeđi od zlata i vrijedniji
Znanstvenici tvrde da je meteorit Maryborough mnogo rjeđi od zlata, što ga čini daleko vrijednijim za znanost. To je samo 17. meteorit zabilježen u australskoj saveznoj državi Viktorija, i druga najveća kondritička masa, nakon ogromnog uzorka od 55 kilograma identificiranog 2003. godine.
"Ovo je tek 17. meteorit pronađen u Viktoriji, dok je pronađeno tisuće zlatnih kamenčića", rekao je Henry za Channel 10 News. "Gledajući niz događaja, prilično je, mogli biste reći, astronomski da je otkriven uopće."
