Istraživanja pokazuju da su u tom zoru kozmičke povijesti možda postojale zvijezde nevjerojatnih razmjera, čak 10.000 puta veće od našeg Sunca.

Astrofizičarka Corinne Charbonnel sa Sveučilišta u Ženevi, jedna od autorica najnovije studije objavljene u Astronomy & Astrophysics, ističe kako novi podaci s teleskopa James Webb daju prve naznake da su takvi superdivovi doista postojali.

Riječ je o kuglastim skupovima — gustim zajednicama od stotina tisuća do milijun zvijezda koje dijele slična svojstva i nastale su u isto vrijeme. Ti skupovi su svojevrsne arheološke kapsule svemira, stari između 10 i 13 milijardi godina, i znanstvenici ih danas promatraju kao fosile ranog kozmosa.

Nevjerojatan prizor

Zanimljivo je da su jezgre tih davnih zvijezda bile znatno toplije od onih koje opažamo danas. Znanstvenici vjeruju da je tome razlog snažno izgaranje vodika pri ekstremnim temperaturama. U to vrijeme, manje zvijezde su se mogle doslovno "utopiti" u energiji svojih divovskih susjeda — sudarale su se s njima i preuzimale dio njihove moći, prenosi Indy100.

No, te supermasivne zvijezde nisu bile dugog vijeka. Njihov životni put trajao je svega oko dva milijuna godina — treptaj u kozmološkom smislu — pa ih danas više ne možemo izravno promatrati. Ostali su samo neizravni tragovi u preživjelim kuglastim skupovima.

Hrvat u Sparu uočio gnjusan prizor na akcijskom proizvodu: 'Gadljiva je mala riječ'

Astrofizičar Mark Gieles sa Sveučilišta u Barceloni još je 2018. istaknuo kako su ovi kozmički titani nestali vrlo rano iz današnjih vidljivih skupova, ali ako se njihova postojanja potvrde budućim istraživanjima, to bi moglo temeljito promijeniti naše shvaćanje nastanka zvijezda i razvoja svemira.