Doba kuge, poznatija i kao Crna smrt, bilo je jedno od najtežih perioda u ljudskoj povijesti. Ujedno je to jedna od najrazornijih pandemija u povijesti čovječanstva, a sve je počelo u jugozapadnoj Aziji pa se polako proširilo i do Europe kasnih 1340-ih. Vrhunac pandemije bio je u 18. stoljeću kada je i dobila naziv - Crna smrt.

Procjenjuje se da je Crna smrt uzela oko 75 milijuna života, otprilike pola stanovništva Europe u to vrijeme. BBC piše kako je ta bolest ostavila nevjerojatan genetski trag u čovječanstvu te da dan danas utječe na naše zdravlje, čak 700 godina nakon što je harala Europom. 

Nevjerojatna saznanja

Naime, znanstvenici su u novom istraživanju analizirali DNA stoljećima starih kostura te su otkrili mutacije koje su pomogle ljudima tog doba da prežive kugu. No iste te mutacije su povezane s autoimunim bolestima koje se pojavljuju u moderno doba. 

Zbog utjecaja Crne smrti na čovječanstvo, stručnjaci su došli do pretpostavke da je ovakav događaj morao na neki način oblikovati ljudsku evoluciju. Zbog toga su analizirali DNA iz zuba 206 drevnih kostura i uspjeli precizno datirati ljudske ostatke prije, tijekom i poslije Crne smrti. 

Došli su do saznanja da su oni ljudi s mutacijama na genu ERAP2 imali veće šanse za preživljavanje kuge. Geni stvaraju proteine koji se bore protiv neprijateljski nastrojenih mikroba te pokazuju njihove ostatke imunološkom sustavu, potičući ga da time učinkovitije prepozna i neutralizira napadača. Geni pak dolaze u raznim varijantama, neki su učinkoviti i aktivni, dok drugi stagniraju. S obzirom na to da od roditelja nasljeđujemo gene, sretnici iz doba Crne smrti su od svojih dobili visoko funkcionalnu verziju gena s korisnim mutacijama i to kasnije prenijeli vlastitim potomcima.

Što je nekad pomagalo, danas šteti...

Znanstvenici su sve potvrdili u laboratoriju, a uzorci krvi ljudi s korisnim mutacijama bili su otporniji na bakteriju kuge - Yersiniu Pestis. Zanimljivo, danas su te mutacije češće prisutne među populacijom nego u doba Crne smrti. "To je kao da gledate crnu smrt u Petrijevoj zdjelici", otkrio je evolucijski genetičar Hendrik Poinar sa Sveučilišta McMaster. No, u svemu postoji i jedan problem.

Spomenute mutacije povezane su s autoimunim bolestima kao što je Crohnova upalna bolest probavnog sustava. Ono što je prije 700 godina pomagalo našim precima, nama danas šteti...