Dijeta 117-godišnje žene mogla bi otkriti tajnu dugovječnosti: Evo što je svakodnevno konzumirala

Ova superstogodišnjakinja znanosti je darovala nešto iznimno vrijedno – uzorke svog mikrobioma. Upravo oni otkrili su jednu od najzanimljivijih tajni dugovječnosti.
Crijeva kao kod osobe desetljećima mlađe
Istraživači su ustanovili da su njezina crijeva bila jednako raznolika kao i kod mnogo mlađe odrasle osobe. Posebno su bila bogata korisnim bakterijama povezanim s otpornošću organizma i zdravim starenjem. Stručnjaci vjeruju da je njezina svakodnevna navika konzumiranja jogurta, uz mediteransku prehranu, igrala veliku ulogu u očuvanju zdravlja.
Što kaže znanost o superstogodišnjacima?
U radu objavljenom u časopisu Cell Reports Medicine, znanstvenici su detaljno analizirali život i zdravlje Branyas. Genetski rezultati nisu bili neočekivani – nosila je zaštitne varijante koje smanjuju rizik od uobičajenih bolesti. No, pravo iznenađenje stiglo je iz njezina crijevnog mikrobioma – područja na koje svi možemo utjecati.
Mikrobiom – skriveni saveznik našeg zdravlja
Mikrobiom čini golema zajednica bakterija, gljivica i mikroorganizama u crijevima. Oni pomažu probavi, stvaranju vitamina, jačaju imunitet i čak utječu na rad mozga. Dok geni imaju tek manji utjecaj na njegov sastav, prehrana i način života ključni su za njegovu ravnotežu.
Kod većine ljudi, kako stare, raznolikost mikrobioma opada. To znači manje korisnih bakterija poput roda Bifidobacterium, a upravo je taj pad povezan s krhkošću u starijoj dobi. No, kod Branyas se dogodilo suprotno – njezina crijeva bila su bogata Bifidobacteriaceae, baš kao kod drugih superstogodišnjaka.
Bakterije koje nas prate cijeli život
Bifidobacterium su prve bakterije koje koloniziraju crijeva dojenčeta i poznate su po blagotvornom učinku tijekom cijelog života. Povezuju se s jačim imunitetom, boljom regulacijom kolesterola i zaštitom od probavnih tegoba.
Prehrambene navike Maríe Branyas mogle bi objasniti njezine visoke razine ovih bakterija – svakodnevno je jela tri jogurta s probioticima. Osim toga, držala se mediteranske prehrane, bogate povrćem, voćem, ribom, mahunarkama i maslinovim uljem.
Probiotici i prebiotici – savršen tandem
Fermentirana hrana poput kefira, kombuche, kimchija i kiselog kupusa također je izvor probiotika, no za njihov rast ključni su prebiotici – vlakna iz hrane. Nalazimo ih u luku, češnjaku, poriluku, šparogama, zobi, bananama i mahunarkama. Kombinacija probiotika i prebiotika pomaže održati uravnotežen i snažan mikrobiom.
Genetika, prehrana i stil života – isprepleteni faktori
Znanstvenici naglašavaju da njezina dugovječnost nije bila samo rezultat snažnog mikrobioma. Ulogu su zasigurno imali i zaštitni geni, zdrav metabolizam i niska razina upale. Ipak, upravo raznolik mikrobiom mogao je biti važan oslonac njezina zdravlja.
Hrvati ovu morsku hranu jedu svaki dan, a nisu svjesni od čega je napravljena: 'Ovo je odvratno'
Možemo li i mi živjeti dulje?
Iako nitko ne može garantirati životni vijek dulji od 110 godina, usvajanje zdravih navika dokazano smanjuje rizik od bolesti poput raka, dijabetesa tipa 2 i kardiovaskularnih problema. Najvažniji koraci su:
konzumacija fermentirane hrane (jogurt, kefir, kimchi, kiseli kupus),
prehrana bogata vlaknima (voće, povrće, mahunarke, cjelovite žitarice),
pridržavanje mediteranske prehrane,
smanjenje crvenog mesa, prerađene hrane i dodanih šećera.
Doktor otkrio recept za najzdraviju kavu ikad: 'Dodajte ovaj fini začin i pretvara se u eliksir'
Poruka života Maríe Branyas
Iako ne možemo birati gene, možemo utjecati na mikrobiom i način života. María Branyas pokazala je da je briga o crijevima možda jedan od najvažnijih koraka prema zdravom i dugom životu.