Javni WC-i su mjesta koja većina koristi s oprezom – od bojazni zbog prljavštine do straha od zaraze. No, jesu li daske WC-a doista najveći izvor mikroba ili se pravi rizik krije negdje drugdje? Stručnjaci otkrivaju što se sve može pronaći u javnim toaletima, kako se šire bakterije i virusi te koje mjere zaštite stvarno imaju smisla.

Što se nalazi u javnom WC-u?

Prema podacima istraživača, zdravi odrasli ljudi dnevno proizvedu više od litre urina i preko 100 grama stolice. U njima se nalaze brojni mikrobi – bakterije i virusi – koji završavaju u WC školjci.

Posebno osobe koje pate od proljeva izlučuju veće količine opasnih mikroorganizama, čime se javni WC-i mogu pretvoriti u pravu “mikrobnu juhu”, osobito na mjestima s velikim prometom i rijetkim čišćenjem.

Koji se mikrobi mogu naći na daskama?

Analize su pokazale prisutnost različitih skupina mikroorganizama: Bakterije iz crijeva, poput E. coli, Klebsiella i Enterococcus, te virusi kao što su norovirus i rotavirus, koji uzrokuju gastroenteritis.

Bakterije s kože, uključujući Staphylococcus aureus, pa čak i njegove multirezistentne sojeve, kao i pseudomonas i acinetobacter. Paraziti i protozoe čija jajašca mogu izazvati bolove u trbuhu.

Osim toga, na površinama se stvara biofilm – sloj mikroba koji se nakuplja ispod ruba školjke i na drugim teško dostupnim mjestima.

Jesu li daske najprljavije mjesto u WC-u?

Iznenađujuće, ne. Istraživanja pokazuju da javne WC daske često imaju manje mikroba od drugih površina koje se često dodiruju, poput kvaka, slavina ili ručica za puštanje vode. Upravo su te površine glavni prijenosnici bakterija zbog dodirivanja neopranim rukama.

Pravi problem nastaje pri ispiranju vode bez spuštenog poklopca. Tada se stvara tzv. “toilet plume”, oblak mikroskopskih kapljica koji sadrži bakterije i viruse iz školjke. Taj oblak može putovati i do 2 metra udaljenosti.

Dodatan rizik predstavljaju sušila na vrući zrak, koja mogu raznijeti mikrobe po cijelom prostoru ako ljudi nisu dobro oprali ruke.

Kako se zaraza može prenijeti?

Mikrobi iz javnih WC-a prenose se na više načina:

Kontaktom s kožom – sjedenjem na prljavoj dasci ili dodirivanjem kvaka i slavina. Dodirivanjem lica nakon toaleta, pogotovo očiju i usta, bez pranja ruku. Udisanjem čestica iz toaletnog oblaka u skučenim i prometnim WC-ima. Prskanjem vode koja može sadržavati bakterije i nakon nekoliko ispiranja.

Kako se zaštititi u javnom WC-u?

Stručnjaci preporučuju nekoliko jednostavnih koraka: Koristite papirnate navlake ili toaletni papir na dasci. Ako postoji poklopac, zatvorite ga prije ispiranja. Ruke perite najmanje 20 sekundi sapunom i vodom. Koristite dezinfekcijske maramice ili gel ako nema sapuna. zbjegavajte sušila na vrući zrak, radije koristite papirnate ručnike. Ne nosite i ne koristite mobitel u WC-u, jer lako prenosi bakterije.

Dezinfekcijom zaštitite i površine za prematanje beba prije i nakon upotrebe.

Je li sigurno sjesti na javnu WC dasku?

Za većinu zdravih ljudi – da. Rizik od zaraze sjedenjem na dasci vrlo je nizak. Veća opasnost leži u prljavim rukama, kvakama i toaletnom oblaku.

Umjesto “lebdenja” iznad WC-a, što može opteretiti mišiće zdjeličnog dna i otežati mokrenje, stručnjaci savjetuju: sjednite, zaštitite dasku po potrebi i usredotočite se na pravilnu higijenu ruku.

Javni WC-i nisu bez rizika, ali glavni problem nisu daske, nego mikrobi na površinama i u zraku. Ako perete ruke, izbjegavate sušila i pazite na higijenu, mogućnost zaraze ostaje minimalna.

Mnogi rade ogromnu pogrešku kod korištenja WC-a: Evo što obavezno trebate napraviti čim obavite nuždu

Znanstvenici su predstavili 'pravilo od 21 sekunde' na WC-u: 'To će vam otkriti puno o vašem zdravlju'

Jedan namještaj u vašem domu prljaviji je od WC daske: Prepun je bakterija, plijesni i gljivica