Nekome je tuširanje tek kratka svakodnevna obveza, dok je drugima tih nekoliko minuta pod mlazom vode svojevrsni kućni spa, vrijeme za opuštanje ili čak prilika za koncert pod tušem.

No koliko bismo zapravo trebali provoditi vremena pod vodom? Stručnjaci tvrde da je odgovor znatno kraći nego što mnogi ljudi očekuju.

Prema dr. Pablu Pereiri–Doelu, stručnjaku za okoliš sa Sveučilišta Surrey, za obično tuširanje tijela dovoljne su samo tri minute. Ako se pere i kosa, toj bi se rutini trebale dodati još dvije minute.

„Tri minute razumna su ciljna vrijednost za tuširanje tijela, uz još dvije minute ako perete kosu“, rekao je za Daily Mail.

Pritom se u preporučeno vrijeme, naglašava, uračunava i vrijeme koje ljudi provode pod tušem jednostavno radi uživanja.

„To uključuje i vrijeme provedeno pod tušem radi uživanja“, objasnio je.

Neki bi se mogli istuširati za samo jednu minutu

Za one koji žele maksimalno smanjiti potrošnju vode postoji još kraća varijanta.

Pereira–Doel navodi da bi vrlo savjesni kupači, koji zatvaraju slavinu dok se sapunaju, mogli osnovno brzo ispiranje tijela završiti za samo jednu minutu. Ako se pritom pere i kosa šamponom, trebalo bi oko dvije minute, dok bi korištenje regeneratora ukupno vrijeme produljilo na približno tri minute.

Stvarnost je, međutim, potpuno drukčija.

Prema podacima koje navodi Pereira–Doel, prosječno tuširanje u britanskim kućanstvima traje oko 7,5 minuta. Istraživanja su pokazala i da tuširanja redovito traju dulje od deset minuta, dok neki ljudi pod mlazom vode ostaju gotovo 40 minuta.

Zašto ljudi toliko dugo ostaju pod tušem?

Razlog nije uvijek higijena.

„Što se tiče pitanja zašto ljudi ostaju pod tušem... odgovor je da kod velikog dijela tuširanja cilj uopće nije biti čist“, objasnio je Pereira–Doel.

Prema njegovim riječima, više od četiri od deset tuširanja u uzorku koji su analizirali bilo je povezano s razlozima koji nemaju veze s higijenom. Ljudi se tuširaju kako bi se opustili, posvetili sebi ili se zagrijali tijekom hladnog jutra.

„Više od četiri od deset tuširanja u našem uzorku bilo je iz razloga koji nisu povezani s higijenom: opuštanje, briga o sebi, zagrijavanje tijekom hladnog jutra. Kada tuš obavlja tu funkciju, njegova duljina nije odluka koju itko svjesno donosi“, rekao je.

Drugim riječima, ljudi često ni ne razmišljaju o tome koliko su dugo pod vodom. Tuširanje postaje automatizirana svakodnevna rutina, a vrijeme jednostavno prolazi.

Tvrda ili meka voda također može utjecati na duljinu tuširanja

Zanimljiv je i utjecaj kvalitete vode.

Pereira–Doel navodi da se ljudi u područjima s mekom vodom u prosjeku tuširaju oko petine dulje nego oni koji žive u područjima s tvrdom vodom.

Moguće objašnjenje krije se u tome kako se šampon ponaša u različitim vrstama vode. U mekoj vodi šampon se bolje zapjeni i lakše ispire, zbog čega tuširanje može biti ugodnije.

„Vjerojatno je objašnjenje da se šampon u mekoj vodi bogatije zapjeni i lakše ispire, pa je tuširanje ugodnije i ljudi ostaju dulje“, dodao je.

Na trajanje utječe i dio dana. Jutarnja tuširanja uglavnom su kraća jer većina ljudi nakon njih mora negdje stići. Navečer ili tijekom vikenda pritisak vremena je manji pa se tuširanje može lako produžiti.

Sličan učinak može imati i slab pritisak vode. Iako se na prvi pogled čini da bi slabiji mlaz značio manju potrošnju vode i kraće tuširanje, ljudi zbog njega ponekad ostaju dulje pod vodom.

Pereira–Doel objašnjava da ljudi mogu pokušavati nadoknaditi slab mlaz tako da se dulje tuširaju kako bi imali osjećaj da su se dovoljno dobro isprali.

Englesku do 2055. čeka veliki problem s vodom

Potrošnja tijekom tuširanja mogla bi postati sve važnije pitanje jer stručnjaci predviđaju ozbiljan manjak vode u budućnosti.

Do 2055. godine Engleska bi se mogla suočiti s manjkom od čak pet milijardi litara vode dnevno, što bi moglo imati vrlo stvarne posljedice za stabilnost opskrbe.

Zbog toga stručnjaci smatraju da rješenje nije nužno samo u tehnologiji, poput štedljivih tuševa, nego i u promjeni svakodnevnih navika.

Jedna od najjednostavnijih promjena mogla bi biti smanjenje količine šampona.

Najjednostavnija promjena mogla bi biti pranje kose samo jednom

Pereira–Doel savjetuje ljudima da kosu šamponiraju samo jednom, a ne dvaput.

„Šamponirajte jednom, a ne dvaput. To je najjasnija stvar koju smo pronašli u našim podacima i jedna od najlakših promjena koje svatko može napraviti. Većina ljudi koji se šamponiraju dvaput to radi iz navike, a ne zato što je potrebno“, rekao je.

Preporučuje i korištenje manje količine proizvoda. Veća količina šampona stvara više pjene, a više pjene znači i više vremena potrebnog za ispiranje.

Još jedno moguće rješenje jest korištenje uređaja koji daje povratnu informaciju u stvarnom vremenu, primjerice mjerača vremena postavljenog izravno u tušu. Takav bi uređaj ljudima mogao pomoći da postanu svjesniji koliko vremena provode pod vodom.

Pritom bi, smatra Pereira–Doel, najveći učinak imalo skraćivanje najduljih tuširanja, primjerice onih tijekom vikenda, umjesto pokušaja da se radnim danom uštedi samo 20 sekundi.

Kampanja želi tuširanje skratiti na četiri minute

Profesor Ian Walker, psiholog okoliša sa Sveučilišta Swansea, jedan je od ključnih savjetnika za bihevioralne znanosti u kampanji „Let's Save Water“, odnosno „Štedimo vodu“.

Cilj kampanje je potaknuti ljude da pokušaju svoje tuširanje skratiti na četiri minute ili manje.

„Kada smo moji kolege i ja izmjerili 70.000 stvarnih tuširanja, otkrili smo da je prosječno trajanje bilo prilično dulje od toga“, rekao je Walker za Daily Mail.

No još je zanimljivije ono što su istraživači otkrili kada su usporedili ponašanje različitih ljudi.

„Još je zanimljivije to što smo otkrili velike razlike od osobe do osobe“, rekao je.

Prema Walkeru, većina ljudi razvije vlastitu rutinu tuširanja koju gotovo automatski ponavlja svaki put kada uđe pod tuš.

„Smatramo da većina ljudi ima vlastitu rutinu tuširanja koju uglavnom ponavlja gotovo 'na autopilotu' svaki put kada uđe pod tuš“, objasnio je.

Te se rutine mogu međusobno jako razlikovati jer je tuširanje vrlo privatna aktivnost. Ljudi uglavnom nemaju priliku vidjeti kako se drugi tuširaju pa vlastite navike razvijaju bez svijesti o tome što drugi rade i koliko je njihovo ponašanje zapravo uobičajeno.

„Te rutine često na kraju budu potpuno drukčije od rutina drugih ljudi jer je tuširanje toliko privatno da svatko razvije vlastitu rutinu tuširanja, a da ne zna što drugi rade ili što je 'normalno'“, rekao je Walker.

Zbog toga smatra da možda ne bi bilo loše otvorenije razgovarati o svakodnevnim navikama.

„Možda ne bi bilo loše da ljudi o tome malo više razgovaraju i počnu međusobno uspoređivati svoja iskustva“, dodao je.

Jedan tuš može potrošiti i do 100 litara vode

Količina vode koja se potroši tijekom tuširanja ovisi o protoku, ali tipična potrošnja kreće se između šest i 15 litara vode u minuti.

Ako prosječna osoba u Velikoj Britaniji pod tušem provede 6,7 minuta, to znači da jedno tuširanje potencijalno može potrošiti oko 100 litara vode.

Taj podatak postaje još značajniji kada se usporedi s dugoročnim ciljevima britanske vlade.

Vlada trenutačno nastoji do 2050. godine smanjiti dnevnu potrošnju vode na 110 litara po osobi. To znači da bi jedno dugo tuširanje moglo potrošiti gotovo cijelu količinu vode predviđenu za jednu osobu tijekom cijelog dana.

Mjerač vremena mogao bi napraviti veliku razliku

Da promjena ponašanja doista može imati mjerljiv učinak pokazalo je i jedno istraživanje.

Ugradnja mjerača vremena za tuširanje smanjila je vrijeme koje su ljudi provodili pod vodom za čak 26 posto.

To sugerira da za smanjenje potrošnje vode nisu nužno potrebne velike promjene. Ponekad je dovoljno ljudima jasno pokazati koliko dugo tuširanje zapravo traje.

Ako se uzme u obzir da prosječan tuš traje nekoliko minuta dulje od preporučenog vremena, a da neka tuširanja traju i više od deset minuta, pa čak i gotovo 40 minuta, smanjenje vremena provedenog pod vodom moglo bi imati znatan učinak.

Stručnjaci zato ne pozivaju ljude da se odreknu uživanja pod tušem, nego da postanu svjesniji vlastitih navika. Kraće tuširanje, jedno šamponiranje umjesto dva, manja količina proizvoda i mjerač vremena mogli bi istodobno smanjiti potrošnju vode i pomoći kućanstvima da izbjegnu nepotrebno rasipanje jednog od najvažnijih prirodnih resursa.