Najnovija studija objavljena u časopisu Nature Communications donosi zanimljive nalaze koji upućuju na to da kofein može smanjiti rizik od kardiovaskularnih bolesti. Ovo otkriće dodatno produbljuje raspravu o ulozi kofeina u prehrani te njegovom utjecaju na opće zdravstveno stanje ljudi.

Prema rezultatima istraživanja, kofein potiče proizvodnju određenih enzima koji reguliraju metabolizam kolesterola, što može igrati ključnu ulogu u smanjenju razine LDL-a, poznatog kao "loš" kolesterol. Visoka razina LDL kolesterola jedan je od glavnih čimbenika rizika za razvoj srčanih bolesti, a mnogi pacijenti ne uspijevaju smanjiti njegovu razinu ni uz medicinsku terapiju, bilo zbog nuspojava lijekova, njihove visoke cijene ili prisutnosti drugih zdravstvenih problema.

Važno je napomenuti da nisu pronađeni dokazi koji bi ukazivali na to da kofein negativno utječe na razvoj raznih bolesti. Kao prirodni stimulans, kofein se najčešće konzumira putem kave i čaja, a istraživanja pokazuju da prosječna odrasla osoba unese između 400 i 600 miligrama kofeina dnevno. Institucije poput Health Canada i Američke uprave za hranu i lijekove (FDA) potvrđuju da takve količine ne predstavljaju rizik za zdravlje te nisu povezane s pojavom raka, smanjenjem plodnosti kod muškaraca, toksičnošću ili promjenama u ponašanju.

Međutim, nije samo količina kave presudna – važno je i kada ju pijemo. Česta pogreška koju ljudi rade jest konzumacija kave neposredno nakon obroka. Profesor Vojislav Perišić objašnjava da u tom slučaju kofein može reagirati sa želučanom kiselinom, što može umanjiti njegove pozitivne učinke i izazvati probavne tegobe. Ako se unosi u pravom trenutku i u odgovarajućim količinama, kava može pomoći u poboljšanju mentalne oštrine i općeg raspoloženja, prenosi Najžena.

Ovisi i o vrsti kave

Još jedan ključan faktor je izbor vrste kave. Postoji razlika između arabice i robuste – arabica sadrži manje kofeina, ali ima bogatiji okus, dok robusta ima jači udio kofeina i manje izraženu aromu. Idealna kombinacija, prema mišljenju stručnjaka, bila bi omjer od 70% arabice i 30% robuste, jer omogućava ravnotežu između užitka u okusu i korisnih učinaka kofeina na tijelo.

Za one koji redovito piju kavu, postavlja se pitanje – jesmo li u određenoj mjeri ovisni o kofeinu? Profesor Perišić priznaje da dnevno popije i do osam kava, no naglašava da tijelo jasno daje znakove kada mu je kofein potreban. Nedostatak kave kod redovitih konzumenata može uzrokovati pad koncentracije i usporavanje mentalnih funkcija, što se može protumačiti kao oblik ovisnosti, ali i prirodan način na koji organizam reagira na ovu tvar.

Što se tiče dodataka poput šećera i mlijeka, mišljenja su podijeljena. Profesor Perišić preporučuje izbjegavanje šećera te korištenje punomasnog mlijeka umjesto drugih varijanti. Također ističe da je cikorija odličan dodatak kavi jer sadrži brojne antioksidanse i može pomoći u zaštiti od infekcija.

Gotovo svi radimo kardinalnu grešku s pećnicom: Evo zašto nikad ne smijete ostavljati otvoreno

Dakle, iako kava može izazvati određene rasprave o njezinim učincima, jasno je da pravilna konzumacija ovog napitka može donijeti niz benefita. Ključ je u umjerenosti, pravom odabiru vrste kave i izbjegavanju uobičajenih grešaka u konzumaciji.