Znanstvenici su otkrili mikroskopsko blago skriveno u prašini s tamne strane Mjeseca – tragove iznimno rijetkog meteorita koji do sada nikada nije pronađen izvan Zemlje.
Analiza uzoraka koje je prikupila kineska svemirska misija Chang’e-6 otkrila je čestice prašine iz meteorita koji sadrži vodu, poznatog kao Ivuna-tip karbonatni hondrit (CI hondrit). Ova vrsta meteorita toliko je krhka da rijetko preživi prolazak kroz Zemljinu atmosferu.

Prema istraživačima, ovo je prvi potvrđeni dokaz da su vodeni asteroidi ostavili mikroskopske tragove u mjesečevom tlu, što baca novo svjetlo na povijest nastanka vode u Sunčevu sustavu.

Rijetka svemirska stijena koja sadrži do 20% vode

CI hondriti su najbogatiji vodom i hlapljivim tvarima od svih poznatih meteorita. Njihov sastav sličan je svemirskim tijelima poput asteroida Ryugu i Bennu, a karakterizira ih porozna, „mokra” struktura – do 20 posto njihove mase čine hidrati, odnosno minerali koji sadrže vodu.

No upravo zbog te krhkosti, manje od jedan posto meteorita pronađenih na Zemlji pripada ovoj skupini. Oni su mekani, lomljivi i lako se raspadaju, zbog čega rijetko prežive ulazak u atmosferu.

Znanstvenici su donedavno smatrali da takvi meteoriti ne mogu opstati ni na Mjesecu, jer unatoč nedostatku atmosfere, brzina udara u mjesečevu površinu je toliko velika da bi većina materijala izgorjela, otopila se ili bila izbačena u svemir.

Otkriće zahvaljujući misiji Chang’e-6

Tim koji su predvodili geokemičari Jintuan Wang i Zhiming Chen iz Kineske akademije znanosti pregledao je više od 5.000 fragmenata prikupljenih tijekom misije Chang’e-6. Cilj je bio pronaći ostatke meteorita, čak i ako su pretrpjeli promjene uslijed udara.

Uzorci su uzeti iz kratera unutar kratera – Apollo Basin smještenog u golemom bazenu South Pole–Aitken, koji pokriva gotovo četvrtinu površine Mjeseca. Taj lokalitet smatra se ključnim za proučavanje drevnih udara koji su oblikovali mjesečevu površinu.

Znanstvenici su se usredotočili na olivin, mineral bogat magnezijem i željezom, čest u vulkanskim stijenama, udarnim talinama i meteoritima. Izdvojili su nekoliko fragmenata koji sadrže olivin, pripremili ih za skenirajuću elektronsku mikroskopiju, elektronsku mikroanalizu i analizu sekundarnih ionskih masa.

Sedam zrnaca prašine otkrilo priču staru milijarde godina

Od analiziranih uzoraka, sedam fragmenata pokazalo je kemijski sastav identičan onome iz CI hondrita. Analize su otkrile porfirsku strukturu – kristale olivina uronjene u staklastu masu – što upućuje na to da je riječ o materijalu nastalom brzim hlađenjem nakon udara.

Najveće iznenađenje donijele su kemijske i izotopske analize. Znanstvenici su proučavali omjere željeza i mangana, kao i količine niklovog oksida, kromovog oksida te omjere izotopa kisika i silicija – vrijednosti koje su dobro poznate za mjesečev i zemaljski olivin.

Rezultati su bili jasni: omjeri nisu odgovarali ni mjesečevom ni zemaljskom porijeklu, već su savršeno odgovarali sastavu CI hondrita – meteorita koji je prije milijardi godina udario u Mjesec i ostavio mikroskopske tragove koji su se očuvali do danas.

Mjesec – savršen arhiv svemirske povijesti

Ovo otkriće predstavlja prvi izravni dokaz da su CI hondriti bombardirali Mjesec u ranoj fazi Sunčeva sustava i da su njihovi fragmenti mogli preživjeti milijarde godina. Zanimljivo, znanstvenici vjeruju da Mjesec možda bolje čuva te materijale od Zemlje, jer nema atmosferu ni tektonske procese koji bi ih uništili.

Analiza upućuje da bi do 30 posto meteorita na Mjesecu moglo potjecati upravo od CI hondrita, što otvara nova pitanja o porijeklu vode i hlapljivih tvari u unutarnjem Sunčevu sustavu.

Tragovi koji povezuju Mjesec i Zemlju

Znanstvenici već dugo pretpostavljaju da su meteoriti poput CI hondrita donijeli vodu i organske spojeve na ranu Zemlju i Mjesec, omogućivši razvoj uvjeta za život.

Sada, zahvaljujući sedam sitnih zrnaca mjesečeve prašine, ta teorija dobiva čvrst fizički dokaz.

Kako navodi tim iz Kineske akademije znanosti u radu objavljenom u časopisu Proceedings of the National Academy of Sciences (PNAS), njihova metodologija predstavlja vrijedan alat za buduća istraživanja:

“S obzirom na rijetkost CI hondrita u kolekcijama meteorita na Zemlji, naš integrirani pristup identificiranja egzogenih materijala u lunarnim i drugim uzorcima može pomoći u ponovnom procjenjivanju udjela hondrita u unutarnjem Sunčevu sustavu”, zaključili su autori.

Pogled u budućnost: nova era istraživanja Mjeseca

Ovo povijesno otkriće otvara vrata budućim misijama koje će dodatno istražiti kako su asteroidi obogatili Mjesec i Zemlju vodom. Buduće lunarne misije mogle bi potvrditi da je upravo svemirska prašina iz drevnih meteorita bila ključan izvor vode – i možda samog života na našem planetu.