Doktor Rajović opisao što se događa u mozgu netom prije smrti: 'Odvija se kao na traci'
Mozak je jedan od najfascinantnijih organa ljudskog tijela, sposoban u trenucima opasnosti raditi izuzetno brzo i učinkovito. Njegova uloga u preživljavanju ogleda se u sposobnosti da obradi ogroman broj informacija u djeliću sekunde, omogućavajući bržu reakciju. Ovaj fenomen, koji mnogi prepoznaju iz filmova – osjećaj da vrijeme usporava tijekom nesreće – nije samo fikcija, već znanstveno objašnjiv proces.
O tome kako mozak funkcionira u kriznim trenucima govorio je prof. dr. Ranko Rajović, specijalist interne medicine, magistar neurofiziologije i doktor sportskih znanosti, gostujući u emisiji Jutro.
Zašto u opasnim situacijama vidimo "usporeni film"?
Profesor Rajović objašnjava da mozak u trenutku velike opasnosti ubrzava obradu podataka, što nam subjektivno daje dojam da vrijeme teče sporije.
"U trenutku prometne nesreće, ako je netko to doživio ili gledao u filmu, primijetit će da onaj tko preživi sve vidi kao usporen film. Čini mu se da traje deset sekundi, a zapravo traje samo jednu sekundu. Mozak tada registrira svaki detalj, kao da se pred očima odvija brza sekvenca sjećanja, nalik na filmsku traku," objašnjava dr Rajović.
Nevjerojatan primjer iz stvarnog života
Da mozak može spašavati život u kritičnim situacijama, potvrđuje priča učiteljice iz Sivca, koju je ispričao dr Rajović. Ona se jednog vrućeg dana kupala u Dunavu kod Apatina. Iako je bila iskusna plivačica, nakon što je skočila u vodu, doživjela je snažne grčeve u obje natkoljenice. Počela je tonuti i uhvatila je panika.
"U tom trenutku pomislila je: 'Neću valjda ovako završiti život' i iznenada su joj pred očima počele prolaziti slike iz prošlosti. Sjetila se nastavnika tjelesnog odgoja koji ih je na ekskurziji učio kako se spasiti ako voda povuče. Savjetovao ih je da, kada osjete da tonu, rašire ruke i noge, jer će ih voda tada podići. Također im je rekao da, ako se nađu u nevolji, ne viču u pomoć, već da fiksiraju pogledom nekoga na obali i mašu rukom. Učiteljica je, unatoč boli, učinila upravo to – raširila ruke i noge, voda ju je podigla, uspjela je mahnuti grupi mladića na obali, a oni su je izvukli iz vode," ispričao je dr Rajović.
Mozak kao najmoćnije računalo
Kako objašnjava dr Rajović, mozak je organ dizajniran za preživljavanje. U djeliću sekunde on pojačava svoje kapacitete, procesirajući informacije brzinom daleko većom od uobičajene.
"Mozak u takvim trenucima ne prima standardnih 25 slika u sekundi, već ih obrađuje čak 200. Ubrzano pretražuje bazu podataka kako bi pronašao moguće rješenje. Ako osoba u prošlosti nije imala slično iskustvo, mozak vrti dostupne informacije, ali ne nalazi odgovor. No, ako postoji neko sjećanje, poput naučenog savjeta iz djetinjstva, mozak će ga izvući u svega 0,01 sekundu i tako potencijalno spasiti život," zaključuje dr Rajović.
Ovaj fenomen dokazuje da mozak nije samo centar razmišljanja, već i ključni alat za preživljavanje koji u presudnim trenucima može donijeti odluku brže nego što smo svjesni.
