Doktori povezali perilicu za posuđe, štednjak i hladnjak s opakim bolestima: 'Može doći i do demencije'

Kuhinja je često percipirana kao srce doma – mjesto gdje se pripremaju obroci i okuplja obitelj. No, prema sve većem broju znanstvenih studija, upravo ona može biti izvor ozbiljnih zdravstvenih rizika, uključujući demenciju, rak, neplodnost, pa čak i trovanje hranom. I dok se najčešće sumnja usmjerava na kontaminiranu hranu, opasnosti vrebaju i iz samih kućanskih aparata i površina koje svakodnevno koristimo.
Prema podacima američkog Centra za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC), godišnje se u SAD-u zabilježi 48 milijuna slučajeva bolesti uzrokovanih hranom, što rezultira s 128.000 hospitalizacija i oko 3.000 smrtnih slučajeva.
Kuhinjske površine: Leglo patogena
Radne ploče u kuhinji idealno su mjesto za razvoj bakterija, osobito zbog loših higijenskih navika i križne kontaminacije. Dr. Darin Detwiler, stručnjak za sigurnost hrane sa Sveučilišta Northeastern u Bostonu, za Daily Mail je upozorio da se broj slučajeva trovanja hranom povećava od posljednjeg velikog izvješća CDC-a iz 2019. godine.
„Svaki put kad prebrišete radnu površinu ili isperete posuđe, postoji rizik da prenesete milijune štetnih mikroba na ruke, kuhinjski pribor i hranu“, izjavio je Detwiler i dodao u razgovoru za HuffPost.
Studija iz 2017. objavljena u časopisu Food Protection Trends pokazala je da nepravilno rukovanje sirovim mesom i neopranim povrćem znatno povećava rizik od infekcija poput E. coli i salmonele, a bakterije se mogu prenijeti i na odjeću koju nosite u kuhinji.

Spužvice: Mali inkubatori za milijarde bakterija
Iako ih mnogi koriste za čišćenje, kuhinjske spužvice mogu biti najprljaviji predmet u kući. Njihova vlažna i porozna struktura idealna je za razvoj mikroorganizama, upozorava stručnjakinja za sigurnost hrane Sylvia Anderson.
U studiji iz 2017., objavljenoj u Scientific Reports, otkriveno je čak 45 milijardi bakterija po kvadratnom centimetru spužvice, uključujući opasne sojeve kao što su Staphylococcus aureus i Pseudomonas aeruginosa, koji mogu izazvati teške infekcije kože, osobito kod osoba s oslabljenim imunitetom.
Sudoper: Opasniji od WC školjke?
Sudoperi su još jedno često zaboravljeno žarište bakterija. Zbog ostataka hrane i vlage u odvodima, mogu se stvoriti biofilmovi u kojima se razvijaju patogeni poput E. coli, salmonele i pseudomonasa.
Studija iz 2016. objavljena u časopisu Journal of Applied Microbiology pokazala je da su kuhinjski sudoperi često zagađeniji nego WC školjke, a bakterije se lako prenose na hranu i posuđe.
Daska za rezanje: Drvena ili plastična?
Daska za rezanje, prema Anderson, jedan je od najrizičnijih kuhinjskih alata. Posebno je opasna ako se koristi i za sirovo meso i za povrće bez pranja između upotreba, jer dolazi do prijenosa bakterija poput Campylobactera ili E. coli.
Prema studiji britanske Agencije za standarde hrane iz 2023., čak polovica domaćinstava ima daske za rezanje zagađene bakterijama. Anderson savjetuje korištenje drvenih daski jer imaju prirodna antimikrobna svojstva, ali ih treba redovito tretirati uljem. Plastične daske, iako se mogu prati u perilici, brzo razvijaju oštećenja u kojima se bakterije lako skrivaju.
Perilice posuđa: Izvor mikroplastike i demencije?
Znanstvenici sa Sveučilišta Queensland upozoravaju da perilice posuđa mogu ispuštati mikroplastiku tijekom ciklusa pranja, osobito kada se peru plastične posude i pribor. Mikroplastika je dovoljno mala da prođe krvno-moždanu barijeru, a povezana je s pojavom demencije, raka, bolesti srca i problema s plodnošću.
Studija iz 2025. otkrila je da samo jedan ciklus perilice može osloboditi gotovo milijun čestica mikroplastike.
Doktor otkrio koje lijekove nikada ne smijete uzimati s ovim voćem: 'Posljedice mogu biti toksične'
Hladnjaci: Neprijatelji u hladnom zaklonu
Hladnjaci bi trebali štititi hranu, no prema profesoricama Judith Evans i Oleskii Omelchenko, temperatura iznad 5°C omogućuje preživljavanje bakterija poput listerije i salmonele. Problem je što mnogi hladnjaci nemaju točne termometre, a učestalo otvaranje vrata dodatno povisuje unutarnju temperaturu, upozorili su u članku za The Conversation.
Plinske peći: „Živjeti s plinskom peći je kao živjeti s pušačem“
Dr. Ben Ewald navodi kako plinske peći ispuštaju dušikov dioksid i druge štetne čestice koje se zadržavaju u plućima i mogu uzrokovati astmu, alergije, pa čak i upalu pluća. Osim toga, ispuštaju formaldehid i benzol – poznate kancerogene tvari. Istraživanje iz 2023. objavljeno u Environmental Health Perspectives navodi da je 12,7 % slučajeva dječje astme u SAD-u povezano s emisijama iz plinskih peći.

Posuđe: Tihi otrovi iz lonaca i tava
Neljepljivo posuđe često je obloženo tzv. „vječnim kemikalijama“ – PFAS spojevima, koji ostaju u okolišu tisućama godina. Ti su spojevi povezani s poremećajem hormona, neplodnošću i rakom. Dr. Nathan Cohen iz bolnice Mount Sinai ističe da žene, posebno one koje planiraju trudnoću, trebaju izbjegavati proizvode s PFAS-om.
Mikrovalne pećnice: Neočišćene, a opasne
Ako se ne čiste redovito, mikrovalne pećnice mogu postati leglo bakterija. Istraživanje iz 2024. u časopisu Frontiers in Microbiology otkrilo je prisutnost opasnih bakterija poput Staphylococcus aureus, koje mogu uzrokovati infekcije, uključujući sepsu, ako dospiju u krvotok putem kontaminirane hrane.
Perilice rublja: Nevidljivi toksini u vašoj odjeći
Iako se rjeđe spominju u kontekstu kuhinje, perilice rublja mogu širiti kemikalije iz deterdženata i omekšivača koji sadrže kancerogene spojeve. Studija iz 2011., objavljena u Air Quality, Atmosphere and Health, pokazala je da su deterdženti i mirisni sušilice glavni izvor hlapljivih organskih spojeva poput acetaldehida i benzena.
Kante za smeće: Mjesto gdje botulizam vreba
Botulizam je rijetka, ali smrtonosna bolest uzrokovana bakterijom Clostridium botulinum, koja se može razviti u otpadu, osobito ako se u njemu nađe nepropisno konzervirana ili pokvarena hrana. Prema studiji iz 2018. objavljenoj u Journal of Medical Case Reports, zabilježeni su slučajevi paralize kod para iz Njemačke nakon konzumacije pokvarenog povrća iz kućne konzerve.
Simptomi uključuju vrtoglavicu, dvostruki vid, zamućen govor i probleme s disanjem.