Druge zemlje uvode restrikcije, a u Hrvatskoj novi rast cijena: Evo koliko će koštati gorivo

Upravo na tu razliku upozoravaju iz potrošačke platforme Halo, inspektore, koja je na Facebooku objavila usporedbu mjera koje pojedine europske države poduzimaju kako bi ublažile udar visokih cijena goriva na građane.
Dok neke države posežu za poreznim rasterećenjem, ograničavanjem cijena, smanjenjem trošarina ili izravnim subvencijama, u Hrvatskoj se istodobno očekuje novi rast cijena na benzinskim postajama.
Poljska drastično smanjuje PDV na gorivo
Kao jedan od primjera Halo, inspektore navodi Poljsku, čija je vlada donijela izvanrednu mjeru drastičnog smanjenja PDV-a na gorivo – s dosadašnjih 23 na samo osam posto. Uz to se uvode i stroge kazne za trgovce koji bi prekoračili maksimalno dopuštene cijene.
Prema objavljenim podacima, nakon poreznog reza na poljskim će benzinskim postajama vrijediti dnevni limiti. Najviša dopuštena cijena benzina Pb95 trebala bi iznositi 6,41 poljski zlot, odnosno oko 1,48 eura po litri, dok će maksimalna cijena dizela biti 7,37 zlota, odnosno oko 1,70 eura.
Poljska pritom nije jedina članica Europske unije koja pokušava izravno utjecati na cijene goriva.
Švedska dizel spustila na oko 1,53 eura
Halo, inspektore kao primjer navodi i Švedsku, koja je posljednjih godina intervenirala u poreznu i energetsku politiku kako bi snizila cijene goriva.
Prema njihovoj objavi, Švedska je drastično smanjila cijenu dizela ukidanjem stroge obveze miješanja biogoriva te smanjenjem trošarina ispod minimalnih razina EU-a. Cijena dizela tako je pala na oko 1,53 eura po litri, dok je benzin pojeftinio na približno 1,31 euro.
Time je Švedska postala jedna od država s najnižim cijenama goriva u Europskoj uniji.
Bugarska se oslanja na niske trošarine i domaću rafineriju
Na popisu zemalja koje nastoje zadržati cijene goriva na nižoj razini nalazi se i Bugarska.
Ta država koristi najnižu dopuštenu trošarinu u Europskoj uniji, a važnu ulogu ima i snažna domaća rafinerijska industrija. Prema podacima koje objavljuje Halo, inspektore, cijena dizela u Bugarskoj tako se održava na približno 1,57 eura po litri.
U objavi se pritom povlači i izravna usporedba s Hrvatskom, uz tvrdnju da je hrvatsko tržište goriva danas snažno povezano s mađarskim MOL-om.
Malta bez rafinerije ima dizel od samo 1,21 eura
Posebno zanimljiv primjer je Malta. Ta mala otočna država nema nijednu rafineriju, ali cijene goriva održava niskima izravnim državnim subvencijama.
Prema objavi Halo, inspektore, dizel se ondje prodaje za oko 1,21 euro po litri, što je čak niže od hrvatskog Plavog dizela, čija je cijena prema najavama 1,29 eura.
Drugim riječima, cijena subvencioniranog dizela na Malti gotovo je na razini goriva koje u Hrvatskoj koriste poljoprivrednici i ribari.
I Češka, Rumunjska i Litva interveniraju
Popisu država koje interveniraju na tržištu goriva pridružuju se i Češka, Rumunjska i Litva.
Češka, prema objavljenim podacima, ciljanim smanjenjem poreza i drugih nameta cijenu dizela drži na oko 1,68 eura po litri.
Rumunjska se odlučila na drugačiji pristup. Ograničavanjem trgovačkih marži cijenu dizela drži na približno 1,59 eura.
Litva je pak uklanjanjem određenih ekoloških aditiva uspjela cijenu dizela spustiti na oko 1,58 eura po litri.
Tu je i Cipar, koji zahvaljujući relativno niskom PDV-u od 19 posto cijene benzina i dizela drži na približno 1,53 eura po litri. Ondje su, kako se navodi u objavi, cijene benzina i dizela gotovo izjednačene.
Hrvatsku od utorka očekuje novi udar na vozače?
Upravo zbog tih primjera Halo, inspektore upozorava na situaciju u Hrvatskoj. Dok druge članice EU-a traže načine kako bi smanjile trošak goriva za građane, hrvatske bi vozače od utorka moglo dočekati novo poskupljenje.
Prema neslužbenim informacijama, litra eurosupera 95 trebala bi poskupjeti na 1,63 eura, dok bi eurodizel mogao dosegnuti čak 1,82 eura po litri.
Za 11 centi trebala bi porasti i cijena plavog dizela, koji koriste poljoprivrednici i ribari. Njegova bi nova cijena iznosila 1,29 eura po litri.
Takav razvoj događaja dodatno otvara pitanje koliko države članice različito reagiraju na rast troškova goriva. Dok jedne smanjuju poreze, trošarine i marže ili uvode subvencije i gornje granice cijena, u Hrvatskoj se očekuje novi rast cijena na benzinskim postajama.
Vlada je pritom nedavno promijenila i sam model određivanja cijena naftnih derivata. Umjesto dosadašnjeg usklađivanja cijena svaka dva tjedna, cijene goriva sada se mijenjaju svakog tjedna, što znači da će hrvatski vozači još češće osjetiti promjene na svjetskom tržištu nafte i drugih troškova koji utječu na konačnu cijenu litre goriva.