Ako želite proslaviti stoti rođendan, prema riječima Dana Buettnera, stručnjaka za dugovječnost i autora bestselera New York Timesa, prvo što trebate učiniti jest – izbaciti četiri ključne namirnice iz svog doma.

Buettner, koji je desetljećima putovao svijetom i istraživao tzv. plave zone – regije gdje ljudi najčešće žive dulje od prosjeka – tvrdi da određena prehrambena ponašanja mogu znatno produžiti životni vijek. U njegovom se pristupu razlikuje od, primjerice, biohakera Bryana Johnsona, koji pokušava usporiti starenje tehnologijom. Buettner se, umjesto toga, oslanja na stvarne navike i stil života stogodišnjaka diljem planeta.

Što su zapravo plave zone?

Plave zone su područja u svijetu u kojima je znatno veća vjerojatnost da će stanovnici doživjeti stotu – i pritom ostati zdravi i vitalni. Jedina takva zona u SAD-u nalazi se u Loma Lindi u Kaliforniji, gdje živi zajednica adventista sedmoga dana, poznata po vegetarijanstvu, izbjegavanju alkohola i cigareta te aktivnom društvenom životu.

Ipak, Buettner napominje da umjerena konzumacija alkohola ne mora nužno biti prepreka dugovječnosti.

No, ono što prema njegovim riječima zbilja može skratiti život, su sljedeće četiri vrste namirnica koje, kako kaže, “nikada ne bi smjele prijeći prag vašeg doma”.

1. Prerađeno meso

„Broj jedan – prerađeno meso. Znamo da je povezano s rakom“, izjavio je Buettner u videu na TikToku.

Njegove tvrdnje potvrđuju i zdravstvene institucije. Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) klasificirala je prerađeno meso i alkohol kao kancerogene tvari, dok je dr. Jiri Kubes, onkolog specijaliziran za zračenje, ranije naglasio da ograničavanje konzumacije ovih tvari značajno doprinosi općem zdravlju.

Prerađeno meso uključuje šunku, kobasice, salame i hrenovke, koje su sve visoko obrađene i često sadrže dodane konzervanse.

2. Gazirana i zaslađena pića

Buettner dalje upozorava na gazirane napitke i druge zaslađene napitke, koje opisuje kao „glavni izvor rafiniranog šećera u američkoj prehrani“.

Prema Centers for Disease Control and Prevention (CDC), upravo su ta pića najveći izvor dodanih šećera u svakodnevnoj prehrani Amerikanaca. Višestruke studije povezuju njihovu redovitu konzumaciju s epidemijom pretilosti i porastom dijabetesa tipa 2.

3. Slani zalogaji

Treća skupina su slani snackovi, poput čipsa i pereca. „Znamo da su snažno povezani s debljanjem“, upozorava Buettner.

Kardiologinja dr. Lauren Baldwin navodi da su takve grickalice „pune natrija i masti, ali bez nutritivne vrijednosti“, nazivajući ih „praznim kalorijama“.

„Sve što unosite su kalorije bez vitamina, minerala i vlakana koje tijelo treba,“ piše dr. Baldwin na blogu zdravstvene ustanove Orlando Health. „To je recept za prejedanje jer ćete i dalje biti gladni, čak i nakon što pojedete cijelu vrećicu.“

4. Industrijski slatkiši

Na kraju popisa su pakirani slatkiši – kolačići, čokoladice i slične poslastice koje su, kaže Buettner, „također snažno povezane s pretilošću“.

Britanski NHS (nacionalni zdravstveni sustav) upozorava da visok unos šećera može uzrokovati karijes, debljanje, pa čak i dovesti do razvoja dijabetesa tipa 2. Iako su slatkiši privlačni zbog visokog udjela šećera, upravo ta privlačnost čini ih štetnima u svakodnevnoj prehrani.

Ne odričite se svega – ali držite ih izvan kuće

Važno je naglasiti da Buettner ne poziva na potpunu zabranu užitaka. Naprotiv, naglašava razliku između povremenog uživanja izvan kuće i stalne dostupnosti nezdrave hrane kod kuće.

„Ako želite uživati u tim stvarima, slobodno to učinite – samo ih nemojte stalno imati kod kuće da vas stalno mame. I onda, vidimo se kad navršite 100“, zaključuje Buettner.