Tijekom ljetnih vrućina mnogi prije odlaska na spavanje širom otvaraju prozore u dnevnom boravku ili spavaćoj sobi, uvjereni da će tako izbaciti toplinu koja se tijekom dana nakupila u domu. No stručnjaci upozoravaju da takav način prozračivanja često nije dovoljan jer najveći dio zagrijanog zraka ostaje zarobljen ispod krova. Upravo zato krovni prozori ili drugi otvori na višim dijelovima kuće mogu imati ključnu ulogu u učinkovitom noćnom rashlađivanju prostora.

Prema stručnjacima za prirodnu ventilaciju, dovoljno je promijeniti jednu naviku. Istodobno otvaranje donjeg i gornjeg prozora može pokrenuti prirodno strujanje zraka, sniziti temperaturu u domu za nekoliko stupnjeva te omogućiti ugodniji boravak bez uključivanja klima-uređaja i dodatne potrošnje električne energije.

Zašto je krovni prozor toliko važan?

Topao zrak prirodno se podiže prema višim dijelovima prostorije. Zbog toga otvaranje samo jednog prozora u prizemlju ili dnevnom boravku često nije dovoljno da bi se zagrijani zrak izbacio iz kuće. Ako na višoj točki objekta ne postoji otvor, poput krovnog prozora ili drugog prozora pri vrhu kuće, topli zrak ostaje zarobljen ispod krova, miješa se s hladnijim zrakom i prostor se hladi znatno sporije.

Stručnjaci objašnjavaju da se ovaj proces temelji na jednostavnom fizikalnom načelu poznatom kao efekt dimnjaka, odnosno toplinski uzgon. Budući da je zagrijani zrak lakši od hladnog, prirodno se kreće prema gore. Kada mu se omogući izlaz kroz otvor na najvišoj točki objekta, na njegovo mjesto kroz donje prozore ulazi svježiji zrak, čime nastaje prirodna cirkulacija.

Kada su istodobno otvoreni donji i gornji prozor, razlika u njihovoj visini stvara razliku u tlaku koja potiče neprekidno strujanje zraka. Svježiji zrak ulazi kroz niže otvore, dok pregrijani zrak izlazi kroz krovni prozor ili drugi otvor na višem dijelu kuće, bez potrebe za ventilatorima ili klima-uređajima.

Istraživanje pokazalo da se temperatura može sniziti za oko pet stupnjeva

Učinkovitost ovakvog načina prozračivanja potvrđena je i istraživanjem provedenim u eksperimentalnoj kući "Maison Air et Lumière" u blizini Pariza. Rezultati istraživanja, koje je vodio Bruno Peportier s Rudarske škole u Parizu, pokazali su da je prirodna ventilacija tijekom reprezentativnog ljetnog razdoblja uspjela sniziti temperaturu u prostorijama u prosjeku za oko pet Celzijevih stupnjeva.

Osim toga, iskustva iz prakse pokazuju da redovito prozračivanje tijekom najhladnijeg dijela noći može sniziti temperaturu u domu između tri i šest stupnjeva, bez dodatnih troškova za električnu energiju i bez buke koju stvaraju rashladni uređaji.

Koristi ovakvog načina rashlađivanja potvrđuje i francuska Agencija za energetsku tranziciju (ADEME), koja navodi da pravilna primjena prirodne ventilacije tijekom ljeta može smanjiti troškove korištenja klima-uređaja i do 25 posto.

Rješenje postoji i ako nemate krovni prozor

I vlasnici stanova i kuća koji nemaju krovni prozor mogu primijeniti isto načelo. Otvor pri vrhu stubišta, mali prozor u kupaonici ili prozor na međukatu mogu poslužiti kao izlaz za zagrijani zrak. Ako se istodobno otvori jedan od tih prozora i prozor u prizemlju ili na nižoj etaži, stvara se prirodni propuh koji može značajno pridonijeti rashlađivanju prostora.

U stanovima i kućama u kojima ne postoji razlika u visini između prozora preporučuje se takozvana unakrsna ventilacija. Ona podrazumijeva otvaranje prozora na suprotnim stranama stana ili kuće kako bi zrak mogao slobodno prolaziti kroz prostorije. Učinak će biti još bolji ako su unutarnja vrata otvorena i ako ništa ne ometa strujanje zraka.

Stručnjaci savjetuju da se prostor intenzivno prozračuje tek kada vanjska temperatura postane niža od one u unutrašnjosti doma. Tijekom ljeta to se najčešće događa nakon 22 sata. Prozore bi potom trebalo zatvoriti rano ujutro kako bi se svježina nakupljena tijekom noći što dulje zadržala u prostoru.

Ova metoda ipak ima svoja ograničenja

Iako prirodna ventilacija može biti vrlo učinkovita, ona nije jednako djelotvorna u svim vremenskim uvjetima. Tijekom tropskih noći, kada temperatura ni tijekom noći ne pada ispod 25 Celzijevih stupnjeva, zrak koji ulazi izvana nije dovoljno hladan da bi učinkovito rashladio prostor.

U takvim okolnostima pravilno raspoređeni otvori i prirodno strujanje zraka mogu donekle pomoći, ali ne mogu u potpunosti zamijeniti druge načine rashlađivanja, poput klima-uređaja ili drugih sustava za snižavanje temperature.

Izvori: istraživanje provedeno u eksperimentalnoj kući "Maison Air et Lumière" pokraj Pariza koje je vodio Bruno Peportier s Rudarske škole u Parizu te preporuke francuske Agencije za energetsku tranziciju (ADEME).