Nova znanstvena istraživanja otkrivaju alarmantne podatke o vodi iz plastičnih boca – ona može sadržavati mikroskopske čestice plastike koje ulaze duboko u ljudski organizam, talože se u vitalnim organima i potencijalno povećavaju rizik od raka. Stručnjaci upozoravaju da je svakodnevno konzumiranje flaširane vode ozbiljan zdravstveni problem koji zahtijeva hitnu reakciju i strože propise.

Flaširana voda puna mikroplastike

Flaširana voda, koju mnogi smatraju zdravijom alternativom vodi iz slavine, može sadržavati opasno visoke razine mikroplastike koje prolaze kroz obrambeni sustav tijela i nakupljaju se u vitalnim organima, pokazuje novo istraživanje objavljeno u časopisu Journal of Hazardous Materials.

Studiju je vodila dr. Sara Sajedi, stručnjakinja za upravljanje okolišem sa Sveučilišta Concordia, koja je upozorila na “ozbiljne zdravstvene rizike” povezane s plastikom za jednokratnu uporabu.

“Ljudi trebaju razumjeti da ovdje nije riječ o akutnoj, već o kroničnoj toksičnosti,” naglasila je Sajedi, dodajući kako bi se flaširana voda trebala koristiti samo u hitnim situacijama, a ne u svakodnevnoj konzumaciji.

Ljubitelji flaširane vode unose 90.000 više mikroplastika godišnje

Prema nalazima istraživanja, osobe koje redovito piju flaširanu vodu godišnje unesu oko 90.000 više mikroplastičnih čestica nego oni koji konzumiraju vodu iz slavine.

Te mikroskopske čestice plastike, koje mogu biti male i do dva mikrometra (dvije tisućinke milimetra), nastaju tijekom proizvodnje, skladištenja i transporta plastičnih boca. One tako ulaze izravno u ljudsko tijelo – ne putem prehrambenog lanca, nego direktno iz izvora.

Mikroplastika pronađena u plućima, posteljici, majčinom mlijeku i krvi

Znanstvenici već godinama upozoravaju da su mikroplastike pronađene u ljudskom plućnom tkivu, posteljicama, majčinom mlijeku, pa čak i u krvi. Takvi nalazi izazivaju ozbiljnu zabrinutost zbog mogućnosti da te čestice prodru duboko u organizam i uzrokuju dugoročne zdravstvene posljedice.

Dosadašnja istraživanja povezuju izloženost mikroplastici s kroničnom upalom, oksidativnim stresom, hormonalnim poremećajima, neplodnošću, oštećenjem živčanog sustava i razvojem karcinoma.

“Mikroplastike mogu promijeniti crijevnu mikrobiotu i povećati rizik od bolesti”

Sajedi u svom radu navodi da mikroplastika može imati širok spektar kroničnih učinaka na ljudsko zdravlje:
“One mogu uzrokovati crijevnu disbiozu, narušiti ravnotežu crijevnih bakterija te dovesti do respiratornih bolesti ako se udišu”, istaknula je.

Njezin rad nadovezuje se na australsko istraživanje objavljeno ranije ovog tjedna, u kojem su znanstvenici analizirali uzorke stolice zdravih dobrovoljaca. Rezultati su pokazali da mikroplastika može promijeniti aktivnost mikroba u crijevima, što bi moglo biti povezano s većim rizikom od raka debelog crijeva i depresije.

Znanstvenici su objasnili da čestice plastike mogu nositi kemijske tvari koje mijenjaju metabolizam bakterija ili poticati stvaranje štetnih biofilmova na svojoj površini, što stvara nove mikroskopske niše u kojima se određeni mikroorganizmi prekomjerno razvijaju.

“Još uvijek ne znamo točno kako mikroplastika uzrokuje oštećenja, ali jasno je da utječe na crijevni mikrobiom na zabrinjavajuće načine,” rekao je mr. Pacher-Deutsch, vodeći istraživač spomenutog australskog tima.

Poziv na strožu regulaciju plastike za jednokratnu uporabu

Unatoč sve većem broju dokaza, znanstvena zajednica upozorava da su dugoročni učinci mikroplastike još uvijek nedovoljno istraženi, dijelom zbog nedostatka standardiziranih testova i globalnog praćenja.

Dr. Sajedi stoga poziva na oštrije regulatorne mjere za plastične boce za jednokratnu uporabu te naglašava potrebu da zdravstvene vlasti preispitaju zakone, politike i inicijative koje se odnose na proizvodnju, distribuciju i odlaganje plastičnih proizvoda.

Zalaže se i za obvezno označavanje proizvoda koji sadrže mikroplastiku te za odgovornost proizvođača tijekom cijelog životnog ciklusa proizvoda – od proizvodnje do odlaganja.

“Regulatorne mjere moraju se provesti kako bi se zaštitilo ljudsko zdravlje i okoliš te osigurao održiv i otporan sustav opskrbe vodom,” zaključila je Sajedi.

Vrijeme je za prestanak ovisnosti o plastičnim bocama

Iako je flaširana voda praktična i često marketinški predstavljena kao “čišća”, nova istraživanja jasno pokazuju da ona može biti izvor tisuća mikroplastika koje ugrožavaju naše zdravlje. Stručnjaci poručuju da bi ljudi trebali piti vodu iz slavine kad god je to moguće i ograničiti upotrebu plastičnih boca na nužne situacije.

Kako zaključuje dr. Sajedi, “najvažniji alat koji imamo jest obrazovanje” – jer tek kad ljudi shvate razmjere problema, mogu donijeti odluke koje će dugoročno zaštititi i njihovo zdravlje i planet.