U Atlanti je na izložbi povijesnih artefakata iz vremena Isusa Krista trenutno izložen vapnenački sanduk, poznat kao osuarij, koji nosi natpis na drevnom aramejskom jeziku: "Jakov, sin Josipa, brat Isusov." Ovaj intrigantan predmet, star oko 2.000 godina, izazvao je brojne polemike i postao jedno od najkontroverznijih otkrića biblijske arheologije.

Značaj otkrića i njegova povijest

Osuarij, pronađen 1976. godine, mnogi smatraju ključnim dokazom iz vremena Krista, a prema riječima organizatora izložbe, predstavlja "najznačajniji predmet iz Kristova doba." Postoji spekulacija da je kutija možda pripadala Jakovu Pravedniku, Isusovom bratu i prvom vođi kršćana u Jeruzalemu nakon raspeća.

Međutim, artefakt nije prošao bez kontroverzi. Nakon što je prvi put javno predstavljen 2002. godine, njegov vlasnik, izraelski kolekcionar antikviteta Oded Golan, optužen je za krivotvorenje natpisa. Kritičari su tvrdili da je fraza "brat Isusov" naknadno dodana na vapnenačku površinu.

Nakon deset godina sudskog procesa, Golan je 2013. oslobođen svih optužbi, no sudac je jasno istaknuo kako to ne potvrđuje autentičnost natpisa.

Dokazi za i protiv autentičnosti

Golan, koji je osuarij kupio kao student inženjerstva, tvrdi da je natpis autentičan. Prema njegovim riječima, kemijske analize potvrdile su starost natpisa i pokazale da je uklesan prije više tisuća godina.

Ako je autentičan, osuarij bi bio najstariji fizički dokaz o Isusu Kristu. Tijekom prvog stoljeća Židovi su pokojne pokapali u pećinama, a kosti su kasnije sakupljali u ossuarije poput ovog. Međutim, kutija je prazna jer su kosti izgubljene.

Uz Isusa se veže jedan od najvećih misterija svih vremena: Biblija šuti o tome gdje je bio gotovo 20 godina

Skeptici dodatno preispituju autentičnost zbog teoloških pitanja. Mnogi teolozi, vjerujući u Marijinu vječno djevičanstvo, odbacuju ideju da je Jakov bio Isusov tjelesni brat.

Jakov u biblijskim i povijesnim zapisima

Biblijski tekstovi više puta spominju Isusovu braću – Jakova, Judu, Šimuna i Joseta. Jakov je često naveden prvi, što implicira da je bio najstariji među braćom. U Evanđelju po Marku (3:21) navodi se kako su Isusova obitelj isprva vjerovala da je "izvan sebe" zbog njegovih djela.

Jakov je umro mučeničkom smrću, prema povijesnim zapisima, između 62. i 69. godine nove ere. Postoje dva izvještaja o njegovoj smrti – jedan navodi da je kamenovan po nalogu visokog svećenika, dok drugi tvrdi da su ga pismoznanci i farizeji bacili s vrha Hrama, a zatim nasmrt pretukli.

Poveznice s drugim otkrićima

Godine 2015. istraživači su pokušali utvrditi je li Jakovljev osuarij potekao iz obiteljske grobnice pronađene 1980. godine južno od Jeruzalema, poznate kao Talpiotska grobnica. Ta je grobnica sadržavala šest ossuarija s imenima povezanima s Isusovom obitelji. Kemijske analize pokazale su sličnosti između Jakovljevog osuarija i drugih kutija iz iste grobnice.

Još jedan artefakt povezan s Jakovom pronađen je 2017. godine. Riječ je o heretičkom tekstu iz zbirke Nag Hammadi, poznatom kao "Prva apokalipsa Jakova", koji opisuje Jakova kao Isusova brata, no "ne tjelesno".

Iako autentičnost Jakovljevog osuarija ostaje predmet rasprave, njegovo postojanje potiče zanimanje za povijesne korijene kršćanstva. Izložba u Atlanti pruža priliku da se istraži fascinantno razdoblje koje oblikuje vjerske, povijesne i kulturne temelje svijeta kakvog poznajemo.