Istraživači pronašli tajni grad ispod pijeska: U dubinama pustinje nađen trag drevne civilizacije stare 5000 godina

Pustinja Rub' al-Khali, poznata i kao "Prazna četvrt", godinama je slovila kao negostoljubiva, beživotna pustinja što se prostire na više od 650.000 četvornih kilometara kroz Saudijsku Arabiju, UAE, Oman i Jemen. No nova otkrića pokazuju da ta pješčana prostranstva možda kriju tragove zaboravljene civilizacije.
U srži ove priče nalazi se arheološko nalazište Saruq Al-Hadid, smješteno jugozapadno od Dubaija, čije su postojanje prvi put otkrili 2002. godine zahvaljujući znatiželjnom pogledu šeika Mohammeda bin Rashida Al Maktouma, vladara Dubaija.
Dok je prelijetao pustinju, šeik je uočio neuobičajene formacije dina i tamne naslage koje su mu privukle pažnju. Ono što se u početku činilo kao još jedan slučajni pješčani uzorak ubrzo se pokazalo kao povijesno značajno nalazište bogato tragovima topljenja bakra i željeza – ostatke napredne metalurške aktivnosti stare oko 5.000 godina.
Pod pijeskom: tragovi izgubljene civilizacije
Ispod približno tri metra debele površine pustinje, istraživači su pronašli dokaze postojanja razvijenog društva koje je nekoć obitavalo u regiji. Istraživanje koje su proveli znanstvenici s Khalifa University iz Abu Dhabija upotrijebilo je tehnologiju sintetičkog aperturnog radara (SAR) kako bi "zavirili" ispod površine dina – bez potrebe za iskopavanjem.
SAR tehnologija funkcionira tako da šalje energetske impulse i bilježi povratne valove, a u kombinaciji s visoko rezolucijskim satelitskim snimkama omogućila je znanstvenicima da razaznaju obrise struktura zakopanih u pijesku.
„Zbog ekstremne klime i činjenice da je velik dio zemlje pustinja, logistički je iznimno teško provoditi terenska istraživanja,“ izjavila je dr. Diana Francis, voditeljica laboratorija za okolišne i geofizičke znanosti (ENGEOS) pri Khalifa University. „Zato su satelitske snimke bile ključne. Trebala nam je oprema koja može gledati ispod pijeska.“
Otkrivanje povijesti uz pomoć umjetne inteligencije
Koristeći napredne algoritme strojnog učenja za analizu podataka s radara, istraživači su uspjeli identificirati obrasce i oblike koji ukazuju na ljudsku aktivnost. Prepoznali su ostatke naselja, puteva i organizirane infrastrukture — što upućuje na postojanje kompleksnog i međusobno povezanog društva koje je nekoć napredovalo u toj regiji.
Osim metalnih artefakata, pronađeni su i brojni slojevi ostataka životinjskih kostiju, poznatih kao "midden" naslage — tipični tragovi prehrambenih i životnih navika drevnih zajednica.
Geološki slojevi na lokalitetu prikazuju kombinaciju stijena, dina i gipsa, a prisutnost drevnog metalurškog otpada dodatno potvrđuje postojanje sofisticirane tehnologije u tadašnjem društvu.
Legenda o izgubljenom gradu Ubaru: mit koji postaje stvarnost?
Otkriće kod Saruq Al-Hadida ponovno je oživjelo legendu o mitskom gradu Ubaru, često nazivanom "Atlantida pijeska". Prema legendama, Ubar je bio grad neizmjernog bogatstva koji su, zbog oholosti stanovnika, bogovi kaznili — i zakopali pod pijeskom.
Britanski časnik i pisac T.E. Lawrence, poznatiji kao "Lawrence od Arabije", nazvao je Ubar „Atlantidom pijeska“, gradom „neizmjernog bogatstva, uništenim od Boga zbog oholosti, zauvijek progutanog pješčanim morima Rub' al-Khalija“.
Iako su mnogi smatrali ovu priču mitom, moderna znanost možda je konačno počela raskrinkavati njezine stvarne temelje.
Potvrda nalaza i arheološki iskopi
Kako bi potvrdili valjanost podataka dobivenih radarskim snimanjem, istraživači su ih usporedili s postojećim arheološkim zapisima i izvršili terenske provjere. Rezultati su bili toliko uvjerljivi da je Dubai Culture — tijelo zaduženo za kulturnu baštinu — odobrilo daljnja iskopavanja u novootkrivenim područjima.
„Ta područja i dalje ostaju uglavnom neistražena, a znamo da kriju kulturnu povijest,“ poručila je dr. Francis.
Život u pustinji: izdržljivost kroz tisućljeća
Unatoč današnjoj iznimno suhoj klimi, regija je u prošlosti doživljavala razdoblja povećane vlažnosti — osobito između 6.000 i 5.000 godina prije sadašnjosti. Tada su se u Rub' al-Khaliju formirala plitka jezera, stvarajući uvjete za bogate ekosustave i životinjski svijet, što potvrđuje mogućnost dugotrajnog ljudskog naseljavanja.
Povijesno gledano, arapska pustinja nastanjivana je još u razdoblju ranog pleistocena, a nalazi neolitika i paleolitika svjedoče o dugotrajnoj prisutnosti čovjeka u regiji. Kasnije su beduinski nomadi prilagodili svoj način života te razvili kulturu koja se oslanjala na uzgoj deva, palmi i usmenu predaju — vještine koje naslanjaju na snagu i otpornost njihovih predaka.
Pustinja koja nikad nije bila pusta
Otkriće u Saruq Al-Hadidu, omogućeno kombinacijom napredne tehnologije i znanstvene upornosti, zauvijek mijenja naše shvaćanje "Prazne četvrti". Iako se stoljećima činila pustim i negostoljubivim prostranstvom, Rub' al-Khali sada se pokazuje kao kolijevka bogate, složene i zaboravljene civilizacije.
Kako znanstvenici nastavljaju skenirati dubine pustinjskog pijeska, jedno je sigurno: Rub' al-Khali možda nikad nije bio prazan — samo je čekao da ga otkrijemo.