Istraživanja govore da neki sisavci mogu disati kroz stražnjicu - mogu li i ljudi?

Disanje na stražnjicu ili, ako želite stručniji izraz, enteralna ventilacija kroz anus (EVA), zapravo nije ništa novo - postoje neke vrste kornjača koje mogu disati kroz anus, isto kao i jedna vrsta ribe.
No nova istraživanja ukazuju na to da i određeni sisavci mogu disati kroz anus. Istraživanje je provedeno na svinjama i glodavcima, koji su oboje pokazali ovu vještinu u trenutku kad im je respiratorni sustav bio ugrožen.
"EVA pristup je učinkovit u dobivanju kisika i ublaživanju simptoma zakazivanja respiratornog sustava kod dva oblika sisavaca", navodi tim koji je proveo istraživanje u Japanu.
Kako je izgledalo istraživanje?
Ovaj bi vam eksperiment mogao zvučati vrlo čudno - mi smo se prvi pitali kome bi tako nešto moglo pasti na pamet. Međutim, rezultati ovog istraživanja mogli bi biti zaista revolucionarni ako se pravilo primjene u budućnosti.
Eksperiment je ovako izgledao:
1. Znanstvenici su uveli kisik u plinu ili u tekućini (perfluoro ugljik) u rektum životinje uz pomoć klistira
2. Znanstvenici su životinjama prekinuli dotok zraka. Kisik proveden kroz stražnjicu životinje držao ih je na životu, kružeći kroz rektum i crijeva
3. Do izmjene plinova - kisika i CO2, u tijelu je dolazilo najnormalnije, isto kao i kod disanja
Za usporedbu, jedni miševi su u uvjetima s premalo kisika preživjeli 11 minuta. Drugi miševi koji su kisik dobili kroz stražnjicu, odnosno 75% njih, preživjeli su 50 minuta u istim uvjetima.
Zašto bi itko proveo ovakvo istraživanje?
Postoji konkretan razlog zašto bi netko isprobavao mogu li glodavci i svinje disati kroz anus - ovo je istraživanje pokušaj pronalaska tehnike disanja ljudi kojima pluća otkažu.
Perfluorirane kemikalije već su se koristile za liječenje ozljeda pluća u nekim starijim istraživanjima, no ovo bi istraživanje u budućnosti trebalo pomoći i širem broju pacijenata.
"Zbog jednostavnosti metode - običnog klistira - može se koristiti i u bolnicama s nedovoljno osoblja koje nemaju na raspolaganju modernu tehnologiju", rekao je glavni autor istraživanja, Takanori Takebe.
Ako se ova metoda pokaže učinkovitom, mogla bi spasiti živote pacijenata oboljelih od Covid-19 koji se nalaze u prenatrpanim bolnicama i u bolnicama s nedovoljnim brojem respiratora.
Koji su idući koraci?
Prije nego što se istraživanje krene provoditi na ljudskim subjektima, potreban je odgovor na tri pitanja:
1. Zašto i kako dolazi do razmjene plinova u crijevima i rektumu?
2. Koje bi se još bolesti mogle izliječiti ovim zahvatom?
3. Može li ovaj zahvat biti štetan za ljude, iako glodavci ni svinje nisu pokazali nikakve nuspojave?