Novo istraživanje finskih znanstvenika moglo bi promijeniti način na koji se gleda na zdravlje srca i važnost oralne higijene. Studija provedena na Sveučilište u Tampereu pokazala je da bakterije koje prirodno nastanjuju ljudsku usnu šupljinu možda imaju izravnu ulogu u nastanku srčanog udara.

Tim istraživača analizirao je arterijske plakove kod više od 200 pacijenata s koronarnom bolešću srca i pritom otkrio iznenađujuće visok udio oralnih bakterija unutar krvnih žila. Rezultati istraživanja objavljeni su u stručnom časopisu Journal of the American Heart Association.

Dr. Pekka Karhunen sa Sveučilišta u Tampereu istaknuo je da se već dugo sumnjalo kako bakterije imaju određenu ulogu u razvoju koronarne bolesti srca, no da su dosad nedostajali čvrsti i izravni dokazi.

„Uloga bakterija u koronarnoj bolesti srca dugo se sumnjala, ali nedostajali su izravni i uvjerljivi dokazi. Naša studija pokazala je prisutnost DNK nekoliko oralnih bakterija unutar aterosklerotskih plakova“, izjavio je Karhunen.

Ateroskleroza je glavni uzrok srčanog udara

Znanstvenici su se u istraživanju fokusirali na aterosklerozu, proces tijekom kojeg dolazi do nakupljanja plaka u koronarnim arterijama. Taj plak sastoji se od masti, kolesterola, kalcija i drugih tvari koje se talože na stijenkama arterija.

Kako plak raste, arterije se postupno sužavaju, protok krvi postaje slabiji, a povećava se i rizik od pucanja krvnih žila. Upravo pucanje plaka smatra se jednim od ključnih trenutaka koji mogu izazvati srčani udar jer srce tada ostaje bez dovoljne količine kisika.

Analizirani uzorci više od 200 pacijenata

Istraživanje je obuhvatilo uzorke plaka uzete od 121 pacijenta koji je iznenada preminuo te od dodatnih 96 pacijenata koji su prethodno bili podvrgnuti operaciji uklanjanja plaka iz arterija.

Analiza je pokazala da su oralni streptokoki, poznati kao viridans streptococci, pronađeni u 42,1 posto plakova kod preminulih pacijenata te u 42,9 posto pacijenata koji su prošli kirurški zahvat.

Posebno zabrinjava činjenica da su bakterijski biofilmovi otkriveni duboko unutar jezgre plaka, na mjestima koja su praktički nedostupna imunološkom sustavu. Prema mišljenju istraživača, upravo bi takvi „uspavani“ biofilmovi mogli predstavljati veliku opasnost za organizam.

Stres i infekcije mogli bi aktivirati opasne bakterije

Znanstvenici upozoravaju da bi stres, infekcije ili hormonalni poremećaji mogli ponovno aktivirati bakterijske biofilmove skrivene u plaku. Kada se to dogodi, dolazi do pojačane upale koja može destabilizirati plak i uzrokovati njegovo pucanje, što izravno vodi prema srčanom udaru.

Stručnjaci smatraju da dodatne bakterijske infekcije, respiratorni virusi, loša prehrana, ali i hormon stresa noradrenalin mogu biti ključni okidači za pokretanje tog opasnog procesa.

„Kronična bakterijska infekcija u obliku uspavanog biofilma koji kolonizira lipidnu jezgru i stijenku ateroma te izbjegava imunološko otkrivanje može biti uključena u prijelaz iz stabilnog ateroma u ranjivi plak sklon rupturi“, naveli su istraživači u znanstvenom radu.

Oralno zdravlje važnije je nego što se mislilo

Otkriće finskih znanstvenika dodatno potvrđuje sve snažniju povezanost između zdravlja usne šupljine i kardiovaskularnog sustava. Istraživači smatraju da bi buduća istraživanja mogla pomoći u razumijevanju načina na koji bakterije iz usta dospijevaju u arterije, ali i otvoriti mogućnosti za nove metode prevencije srčanih bolesti.

Prema zaključku studije, ovo otkriće moglo bi imati važnu ulogu u modernom razumijevanju razvoja infarkta miokarda i fatalnih komplikacija ateroskleroze.

„Ovo otkriće doprinosi modernom razumijevanju patogeneze infarkta miokarda i otvara nove mogućnosti za dijagnozu i prevenciju fatalnih komplikacija ateroskleroze“, stoji u studiji.