Ljudi koji žive 100 godina i više mogu imati posebne crijevne bakterije koje pomažu u sprječavanju infekcija, tvrdi japansko istraživanje provedeno 2021. Rezultati sugeriraju da bi te bakterije i specifični spojevi koje proizvode, poznati kao "sekundarne žučne kiseline", mogli doprinijeti zdravim crijevima i, zauzvrat, zdravom starenju.

Ipak, potrebno je puno više istraživanja kako bi se znalo uzrokuju li te bakterije uistinu iznimno dug životni vijek. Trenutni rezultati pokazuju samo povezanost između ovih crijevnih bakterija i stogodišnjeg životnog vijeka, ali ne dokazuju da su te bakterije razlog zbog kojega ljudi toliko dugo žive.
 

Potpis crijevnih mikroba

Poznato je da zajednica bakterija i drugih mikroorganizama koji žive u crijevima, znana kao crijevni mikrobiom, igra ulogu u našem zdravlju i mijenja se kako starimo. No, istraživači su posumnjali da ljudi koji dosegnu 100 godina mogu imati posebne crijevne bakterije koje doprinose dobrom zdravlju. Doista, stogodišnjaci imaju manji rizik od kroničnih bolesti i infekcija u usporedbi sa starijim osobama koje ne dožive ovako duboku starost.

U navedenom istraživanju znanstvenici su ispitali mikrobiotu crijeva od 160 stogodišnjaka, koji su u prosjeku imali 107 godina. Crijevnu mikrobiotu stogodišnjaka usporedili su s mikrobiotom 112 osoba u dobi od 85 do 89 godina i 47 osoba u dobi od 21 do 55 godina.

Otkrili su da stogodišnjaci imaju jasan "potpis" crijevnih mikroba koji nije viđen u druge dvije dobne skupine. Preciznije, određene vrste bakterija bile su obogaćene ili osiromašene kod stogodišnjaka u usporedbi s druge dvije skupine.

Istraživači su potom analizirali crijevne metabolite, proizvode metabolizma, u sve tri skupine i otkrili da su stogodišnjaci imali značajno višu razinu takozvanih sekundarnih žučnih kiselina u usporedbi s druge dvije skupine.

Žuč je žuto-zelena tekućina koju proizvodi jetra te ju pohranjuje u žučnom mjehuru. Žučne kiseline su spojevi u žuči koji pomažu u probavi, osobito masti. Nakon što jetra proizvede žučne kiseline, one se otpuštaju u crijeva, gdje ih bakterije kemijski modificiraju u sekundarne žučne kiseline.

 

Zdrav rad crijeva kao potencijalna tajna dugog života

Istraživači su pronašli posebno visoke razine sekundarne žučne kiseline zvane izoallolitoholna kiselina (isoalloLCA) kod stogodišnjaka. Nisu znali koji metabolički proces bakterija koristi za proizvodnju isoalloLCA pa su krenuli identificirati put. Provjerili su sojeve crijevnih bakterija kod 110-ogodišnjaka koji je imao posebno visoke razine sekundarnih žučnih kiselina i otkrili da bakterije koje pripadaju obitelji zvanoj Odoribacteraceae proizvode isoalloLCA.

Štoviše, utvrđeno je da isoalloLCA ima moćna antimikrobna svojstva, što znači da može inhibirati rast "loših" bakterija u crijevima. U eksperimentima na laboratorijskim posudama i miševima, autori su otkrili da isoalloLCA usporava rast Clostridium difficile, bakterije koja uzrokuje teški proljev i upalu debelog crijeva. IsoalloLCA je također inhibirala rast enterokoka otpornih na vankomicin, vrste bakterija otpornih na antibiotike za koje je poznato da uzrokuju infekcije u bolnicama.

Nalazi sugeriraju da isoalloLCA može pridonijeti zdravom radu crijeva sprječavajući nastanak loših bakterija. Također, sugeriraju da bi te bakterije ili njihove žučne kiseline mogle liječiti ili spriječiti infekciju C. difficile kod ljudi, iako bi bilo potrebno više istraživanja da se to dokaže.

Ako bakterije koje proizvode žučnu kiselinu pridonose zdravom crijevu, jednog dana bi se mogle koristiti i kao probiotik za poboljšanje ljudskog zdravlja. Uz to, opisane bakterije čine se sigurnima, jer ne proizvode toksine niti sadrže gene otpornosti na antibiotike, navodi se u istraživanju.

 

Nejasno je kako stogodišnjaci dolaze do ovih korisnih bakterija, ali i genetika i prehrana mogli bi igrati ulogu u oblikovanju sastava crijevne mikrobiote kod ljudi.

Istraživanje nije prikupio informacije o prehrani sudionika, navikama tjelovježbe ili korištenju lijekova, iako bi sve od navedenoga moglo utjecati na mikrobiotu crijeva te pomoći u objašnjenju ove povezanosti. Buduća istraživanja koja uključuju velike skupine ljudi tijekom vremena trebale bi dodatno ispitali vezu između ovih bakterija i dugovječnosti te tako stvoriti novu perspektivu u kontekstu produljenja života ljudi.