Tijekom najvećeg arheološkog iskopa u novijoj povijesti Budimpešte otkriven je jedan od najrjeđih rimskih grobova ikad pronađenih na području nekadašnjeg Aquincuma. Sarkofag koji je ostao hermetički zatvoren gotovo dva tisućljeća skrivao je ne samo izvanredno očuvani kostur mlade djevojke, već i dragocjene predmete koji otkrivaju koliko je bila cijenjena u svojoj zajednici. Ovo otkriće već je izazvalo golem interes arheologa i javnosti, a pruža potpuno novu sliku života na rimskom limesu uz Dunav.

Netaknuti sarkofag pronađen u nekadašnjem rimskom Aquincumu

Arheolozi Budimpeštanskog povijesnog muzeja otkrili su tijekom velikog iskopa u Óbudi, nekadašnjem sjevernom dijelu antičkog Aquincuma, zapečaćeni rimski sarkofag star oko 1.700 godina. Zarobljen pod zemljom i potpuno netaknut od pljačkaša, sarkofag je pronađen s čvrsto zatvorenim kamenim poklopcem, koji je bio osiguran metalnim stezaljkama i rastopljenim olovom.

Nakon pažljivog podizanja poklopca, istraživači su otkrili iznimno očuvanu ljudsku kosturinu, okruženu vrijednim pogrebnim prilozima koji svjedoče o bogatstvu pokojnice i tradicijama rimskog pogrebnog rituala.

Unutra blago: staklene posude, brončane figurice i čak 140 kovanica

U sarkofagu su pronađena dva potpuno očuvana staklena spremnika, brončane figure i čak 140 rimskih kovanica. Uz to, arheolozi su otkrili koštanu ukosnicu, komad jantara te tragove tkanine protkane zlatnim nitima. Svi ti elementi ukazuju na mladu ženu visokog društvenog statusa.

„Dimenzije kostura upućuju na to da je riječ o mladoj djevojci“, naveli su istraživači.

Romanist i koautor istraživanja, stručnjak za rimsko razdoblje Gergely Kostyál, istaknuo je koliko je ovaj nalaz poseban: „Ovaj sarkofag i njegov sadržaj definitivno čine ga iznimnim. To najvjerojatnije znači da je pokojna bila dobrostojeća ili višeg društvenog statusa“, rekao je.

Uz to je dodao da je potpuno netaknuti rimski sarkofag vrlo rijedak: „U četvrtom stoljeću bilo je uobičajeno ponovno koristiti starije sarkofage. Ovaj je očito izrađen posebno za nju.“

Očekuju se dodatna otkrića iz sloja mulja

U sarkofagu je pronađen i sloj mulja debljine oko 3,8 centimetara, za koji voditeljica projekta Ágnes Fényes vjeruje da bi mogao skrivati još dragocjenosti.

„Sumnjam da bismo mogli pronaći nakit. Još nismo pronašli naušnice ili drugi nakit koji bi pripadao ženi, pa se nadam da će se ti sitni predmeti pojaviti tijekom prosijavanja mulja“, rekla je Fényes.

Ona je naglasila i emocionalnu dimenziju ovog otkrića: „Jako me dirnula briga i izraz ljubavi koji smo mogli vidjeti. I danas me podilazi jeza kad pomislim koliko je ljudima toga doba moralo biti bolno pokopati ovu mladu damu.“

Grob među ostacima napuštenih rimskih kuća

Sarkofag se nalazio među ruševinama napuštenih kuća u dijelu Aquincuma koji je napušten u 3. stoljeću, a kasnije korišten kao groblje. U blizini su istraživači pronašli rimski akvadukt i osam jednostavnijih grobova, ali nijedan nije bio ni približno bogat ni dobro očuvan kao ovaj zapečaćeni sarkofag.

Otkriće ponovno skreće pozornost na povijesnu važnost Aquincuma. Dunav je tisućljećima predstavljao ključnu granicu Rimskog Carstva, a od 1. stoljeća prije Krista Rimljani su gradili niz logora i naselja kako bi se obranili od germanskih i dačkih plemena.

Aquincum je s vremenom izrastao u glavno upravno i vojno središte regije, s utvrdama, kupalištima, cestama i javnim zgradama. Bio je i civilno središte koje je privlačilo obrtnike, trgovce i obitelji vojnika, stvarajući živu, multikulturnu zajednicu.

Arheološki nalazi svjedoče o razvijenoj kulturi miješanog rimskog i lokalnog karaktera — od mozaika i keramike do natpisa i kovanica.

Čak i nakon pada Carstva u 4. i 5. stoljeću, ostaci rimskog utjecaja nastavili su oblikovati povijest regije.

Uvid u život, smrt i ljubav na sjevernoj granici Carstva

Ovaj jedinstveni sarkofag pruža iznimno rijedak pogled na privatni život Rimljana uz Dunav. Osim znanstvene vrijednosti, otkriće nosi i snažnu emocionalnu poruku o nježnosti i poštovanju prema mladom životu koji je završio prerano.

Arheolozi sada očekuju da će daljnje analize kostiju otkriti više o njenoj dobi, zdravlju, podrijetlu i možda — priči koju je povijest pokušala sakriti gotovo dva tisućljeća.