Ova pojava je rezultat gubitka leda, što smanjuje težinu koja pritišće kontinent. Ovaj proces, poznat kao postglacijalno izdizanje, prema novim istraživanjima, mogao bi imati velik utjecaj na budući globalni porast razine mora. Naime, mogao bi smanjiti doprinos Antarktike ovom porastu za čak 40 posto, ili pak situaciju dodatno pogoršati, ovisno o tome koliko ćemo fosilnih goriva nastaviti koristiti, što bi dodatno poticalo topljenje leda.

Glaciologinja Natalya Gomez sa Sveučilišta McGill upozorava da je ovo pitanje od iznimne važnosti, s obzirom na to da oko 700 milijuna ljudi živi u obalnim područjima, a ekonomski trošak porasta razine mora mogao bi do kraja stoljeća dosegnuti bilijune dolara.

Posljednjih godina, led na Antarktici zadržao se na iznimno niskim razinama. Gomez i njen tim istražili su područja ispod antarktičkog ledenog pokrova i otkrili da je zemljina kora u nekim dijelovima neobično mekana, što uzrokuje neočekivano brz rast tla. Prema geologu Terryju Wilsonu sa Sveučilišta Ohio State, izdizanje tla zbog smanjenja težine leda odvija se u desetljećima, a ne tisućljećima, što je brže nego što se ranije mislilo, prenosi Science Alert.

Tim znanstvenika koristio je 3D modeliranje kako bi predvidjeli kako će se porast razine mora mijenjati ovisno o tome koliko se antarktičko kopno podiže. Ako globalno zagrijavanje ostane pod kontrolom, razina mora mogla bi se povećati do 1,7 metara do 2500. godine. Međutim, ako se zagrijavanje nastavi nesmanjenim tempom, razina mora mogla bi se povećati do čak 19,5 metara.

To je zato što, kada povlačenje ledene ploče nadmaši izdizanje kopna, veće količine vode završavaju u oceanima. S druge strane, ako se uspije usporiti topljenje leda, izdizanje tla moglo bi podići led dalje od toplih oceanskih voda, čime bi se on očuvao dulje.

A look at the absurd outliers for #Antarctic sea ice this year and last year... 😳 Full seasonal cycle graphs available at zacklabe.com/antarctic-se...

[image or embed]

— Zack Labe (@zlabe.bsky.social) Jul 28, 2024 at 3:24

Ozbiljan problem

Rob DeConto, glaciolog sa Sveučilišta Massachusetts, naglašava da ovo istraživanje predstavlja značajan napredak u razumijevanju kako klimatske promjene utječu na porast razine mora i kako bolje informirati ekološke politike.

Zemlja nije ravna kugla, stoga će različiti dijelovi svijeta osjetiti različite utjecaje porasta razine mora. Gomez i njezin tim ističu da će niža obalna područja, koja su već pogođena porastom razine mora, biti dodatno ugrožena, bez obzira na scenarij gubitka leda na Antarktici. Ovo dodatno naglašava nepravdu prema nacijama koje emitiraju male količine stakleničkih plinova, ali su suočene s velikim rizikom zbog porasta razine mora.

Istraživači upozoravaju da su njihovi modeli još uvijek podložni neizvjesnostima, posebno zbog nedostatka podataka sa zapadne Antarktike. Ovi modeli također ne uzimaju u obzir situaciju na Grenlandu i drugim planinskim regijama.

NASA je pronašla milijarde dolara vrijedan asteroid: 'Mogao bi nas sve učiniti bogatima'

Kako bismo bolje razumjeli koliko se brzo naš svijet mijenja, ključno je nastaviti poboljšavati sposobnost preciznog predviđanja, što će nam omogućiti da planiramo budućnost na smislen način, objašnjava Wilson.

Porast razine mora već ima ozbiljne posljedice na niske otoke poput onih u Kiribatiju. Velik dio južne Tarawe nalazi se na manje od 3 metra iznad razine mora, gdje lokalno stanovništvo pokušava zadržati more vrećama s pijeskom, no ove barijere često ne uspijevaju, što dovodi do poplava, kontaminacije usjeva i bunara slanom vodom.

Istovremeno, močvarna područja trpe između rastućih voda i ljudske infrastrukture poput cesta, a gubitak ovih ekosustava dodatno povećava ranjivost na porast razine mora. Smanjenjem emisija stakleničkih plinova možemo omogućiti kopnu da odigra veću ulogu u očuvanju antarktičkih ledenih ploča i time izbjeći najgore posljedice budućih klimatskih promjena, zaključuju Gomez i njezini suradnici.