Riječ je o pojavi koja može snažno utjecati na vremenske prilike diljem planeta, donoseći ekstremne suše, razorne poplave, snažne oluje i neuobičajene temperaturne rekorde.

Upravo zbog mogućih posljedica istraživači razmatraju i jedno od najkontroverznijih rješenja dosad – tehnologiju koja bi mogla ublažiti zagrijavanje planeta, ali istodobno otvoriti vrata novim, teško predvidivim klimatskim rizicima.

NOAA upozorava na mogućnost vrlo snažnog El Niña

Prema informacijama američke Nacionalne uprave za oceane i atmosferu (NOAA), Tihi ocean mogao bi ući u razdoblje koje pogoduje razvoju vrlo snažnog El Niña. Navodi se kako postoji 63 posto vjerojatnosti da će zagrijavanje prijeći prag od 2 Celzijeva stupnja, što se smatra razinom karakterističnom za tzv. Super El Niño.

Takav događaj mogao bi utjecati na globalne vremenske obrasce sve do 2027. godine. Posljedice se mogu razlikovati od regije do regije, ali uključuju ekstremne količine oborina na pojedinim područjima, dugotrajne suše na drugima, kao i češće oluje i druge vremenske ekstreme.

Srbin rekao Hrvatima ono što se čak ni neki Hrvati ne usude: 'Sad ću vam sve reći'

Znanstvenici istražuju solarni geoinženjering

Kako bi ublažili moguće posljedice, znanstvenici istražuju mogućnost primjene solarnog geoinženjeringa, tehnologije koja je već godinama predmet brojnih rasprava u znanstvenoj zajednici.

Studija koju su vodili istraživači s Oceanografskog instituta Scripps razmatra može li se pomoću ove metode oslabiti učinak El Niña. Jedna od tehnika koja se proučava naziva se posvjetljivanje morskih oblaka.

Cilj je povećati refleksiju Sunčeve svjetlosti tako da se sitne čestice rasprše u oblake iznad oceana. Time bi oblaci postali svjetliji te bi veći dio Sunčeve energije bio reflektiran natrag u svemir umjesto da zagrijava Zemljinu površinu.

Stručnjaci upozoravaju na brojne nepoznanice

Iako ideja zvuči obećavajuće, stručnjaci upozoravaju da još uvijek postoji mnogo nepoznatih čimbenika.

Profesor atmosferskih znanosti sa Sveučilišta Exeter James Haywood rekao je za CNN da postoji "mnogo, mnogo neodgovorenih pitanja i neizvjesnosti o održivosti posvjetljivanja morskih oblaka" te o tome može li ova metoda doista učinkovito sniziti temperature.

Prema njegovim riječima, još nije jasno kolike bi čestice trebalo koristiti niti u kojoj količini kako bi postupak imao željeni učinak.

Haywood upozorava i na još jedan mogući problem.

"Zatim se postavlja pitanje što ako pretjeramo?", rekao je, dodajući kako postoji mogućnost izazivanja mega La Niñe, znatno snažnije od svih dosad zabilježenih.

Istaknuo je i da je znanstvena zajednica još daleko od faze u kojoj bi mogla sa sigurnošću tvrditi da će ovakve tehnologije funkcionirati onako kako se očekuje, prenosi Ladbible.

Liječnik ukazuje: Ovo je najopasnija vrsta kave, mnogi baš tu piju svaki dan

Mogla bi uslijediti suprotna krajnost – snažna La Niña

Za razliku od El Niña, koji podiže globalne temperature, La Niña donosi suprotan učinak – zahlađenje oceana koje također može izazvati ozbiljne poremećaje vremena, uključujući suše, obilne kiše i poplave.

Zbog toga pojedini stručnjaci strahuju da bi pokušaj umjetnog ublažavanja El Niña mogao nenamjerno potaknuti izrazito snažnu La Niñu, s posljedicama koje bi bilo teško predvidjeti.

Inspiraciju pronašli u australskim požarima

Kako bi procijenili moguće učinke tehnologije, znanstvenici nisu odmah krenuli u praktične eksperimente, već su analizirali prirodne pojave.

U istraživanju su izdvojili utjecaj čestica nastalih tijekom velikih australskih požara na posvjetljivanje oblaka te su pomoću klimatskih modela simulirali slične uvjete kakvi su prethodili snažnim epizodama El Niña 1997. i 2015. godine.

Rezultati sugeriraju da bi takva metoda doista mogla oslabiti učinke El Niña i privremeno sniziti globalne temperature.

Najveći strah je takozvani "šok završetka"

Ipak, istraživači upozoravaju na jednu od najvećih opasnosti solarnog geoinženjeringa – fenomen poznat kao "šok završetka".

Riječ je o scenariju u kojem bi, nakon prekida umjetnog hlađenja atmosfere, temperature vrlo brzo ponovno porasle. Takav nagli skok mogao bi izazvati još ozbiljnije klimatske poremećaje nego da intervencija nikada nije ni provedena.

Upravo zbog toga pojedini stručnjaci smatraju da bi, jednom kada bi se ovakva tehnologija počela primjenjivati, mogla zahtijevati dugoročnu ili čak kontinuiranu primjenu kako bi se izbjegle nagle promjene temperature.

Ipak, znanstvenici naglašavaju da su svi ovi scenariji zasad teorijski te da će biti potrebno još mnogo istraživanja prije nego što bi se ovakve metode uopće mogle razmatrati za stvarnu primjenu.