Liječnici upozoravaju na sve popularniju dijetu: 'Radite si više štete nego koristi'
Dok su nekoć popularni programi poput povremenog posta ili keto dijete dominirali naslovnicama, sada pažnju sve više privlači radikalnija verzija – dijeta poznata kao OMAD (engl. One Meal A Day), odnosno konzumiranje svih dnevnih kalorija u samo jednom obroku.
Riječ je o obliku posta u kojem osoba jede unutar jednog sata u danu, a preostalih 23 sata potpuno gladuje. Iako se na prvi pogled čini kao jednostavno rješenje za one koji ne vole brojati obroke, ova praksa otvara brojna pitanja – osobito kad se pogleda kako tijelo reagira tijekom višesatne apstinencije od hrane.
Post – sat po sat: što se zapravo događa?
Video koji je nedavno objavio kanal Wellness Wise donosi simulaciju fizioloških reakcija tijela tijekom 36-satnog posta. I dok se neki kunu u njegove benefite, drugi upozoravaju da ovakve metode mogu imati ozbiljne posljedice.
Prvih 12 sati
U početku tijelo koristi zalihe energije iz posljednjeg obroka. Inzulin se povlači, šećer u krvi se stabilizira, a tijelo prelazi na glikogen – pohranjeni oblik ugljikohidrata u mišićima i jetri.
Između 12. i 24. sata
Nakon što se glikogenske rezerve potroše, dolazi do prelaska na sagorijevanje masti. Razina ketona raste, a zajedno s njima i hormoni gladi – iako se kasnije djelomično stabiliziraju. U ovoj fazi može započeti i autofagija, prirodni proces uklanjanja oštećenih stanica.
Od 24. do 36. sata
Tijelo ulazi u ono što se popularno naziva „metaboličko resetiranje“. Upalne reakcije slabe, osjetljivost na inzulin raste, a mozak navodno radi „čišće“ zbog povećanih ketona. Pristalice tvrde da ovaj period donosi niz koristi: smanjenje masnoća, poboljšanu moždanu funkciju i dublju staničnu regeneraciju.
Znanost još traži odgovore
Unatoč rastućoj popularnosti posta i dijeta poput OMAD-a, znanstveni konsenzus još uvijek nije postignut. Dok postoje indicije da povremeno gladovanje može pozitivno utjecati na zdravlje, mnogi stručnjaci upozoravaju na manjak kvalitetnih studija na ljudima.
Profesor James Betts, stručnjak za metaboličku fiziologiju sa Sveučilišta u Bathu, istaknuo je da „iako se često ističu potencijalne koristi poput bolje kontrole masnoća, brojna istraživanja još uvijek nisu potvrdila dugoročne učinke na ljudima“.
Zaključak: oprez i mjera iznad svega
Post kao način prehrane može biti koristan za neke ljude, ali je daleko od univerzalnog rješenja. Prije nego što se upustite u režim poput OMAD-a, preporučuje se konzultacija s liječnikom ili nutricionistom. Tijelo svakoga od nas reagira drugačije, a u potrazi za zdravljem, važno je ne pretjerivati i ne izgubiti iz vida osnovnu potrebu: ravnotežu.
