No što se zapravo događa organizmu kada dan i pol ne unesemo ni zalogaj hrane? Grafička simulacija koja kruži internetom detaljno prikazuje promjene u tijelu iz sata u sat, dok znanstvenici i zdravstvene institucije istodobno upozoravaju da takav eksperiment može imati i ozbiljne posljedice.

Zašto se ljudi okreću ekstremnim metodama mršavljenja

U potrazi za gubitkom težine, sve veći broj ljudi pribjegava radikalnim rješenjima. Neki posežu za lijekovima poput Ozempica i Mounjara, dok se drugi oslanjaju na opasne dijete koje se šire internetom. Iako bi se moglo reći da dio tih ljudi već ima zdravu tjelesnu težinu, mnogi vjeruju da je post najučinkovitiji način mršavljenja – pod uvjetom da se provodi „sigurno“.

Post je nekada bio prvenstveno povezan s vjerskim praksama, osobito tijekom Ramazana, no danas je dobio novu ulogu. Društvene mreže promoviraju ideju dugotrajnog odmora tijela od hrane kao metodu poboljšanja zdravlja i izgleda, piše LadBible.

Ovu ribu nikada ne kupujte u ribarnici: Radi vam više štete nego koristi

Jedan obrok dnevno, samo voda ili 36 sati bez hrane

Pristupi su različiti. Neki ograničavaju prehranu na jedan obrok dnevno, drugi piju isključivo vodu, dok velik broj ljudi cilja upravo na granicu od 36 sati bez hrane. Upravo taj vremenski okvir mnogi na internetu opisuju kao idealan za „dubinsko čišćenje“ organizma.

Ipak, znanstvene studije nemaju jedinstven stav o stvarnim koristima posta koji traje dan i pol, iako interes javnosti za takvu praksu neprestano raste.

Što kaže znanost: ketoza i autofagija

Ključni pojam koji se često spominje u kontekstu posta je ketoza. Riječ je o stanju u kojem tijelo, nakon što potroši zalihe ugljikohidrata, počinje sagorijevati pohranjene masnoće kao glavni izvor energije.

Drugi važan proces je autofagija, prirodni mehanizam obnove stanica. Tijekom tog procesa stanice „recikliraju“ stare i oštećene dijelove. Ako se u stanicama nakuplja previše takvog „otpada“, njihova funkcija slabi. Autofagija pomaže u popravku i regeneraciji stanica, a aktivira se kada tijelo ostane bez hranjivih tvari – zbog čega se često povezuje s postom.

Što se događa tijelu tijekom 36-satnog posta

YouTube kanal The Limitless Emperor objavio je video koji, uz pomoć grafičke simulacije, prikazuje promjene u tijelu tijekom 36 sati bez hrane. Autori pritom naglašavaju da se prije bilo kakvog radikalnog eksperimenta treba posavjetovati sa zdravstvenim djelatnikom.

Prema toj simulaciji, tijelo već nakon četiri sata počinje trošiti pohranjenu glukozu za energiju. Nakon osam sati dolazi do pada razine šećera u krvi. Oko 12 sati bez hrane, razina inzulina postaje posebno niska i tijelo počinje sagorijevati masti.

Nakon 16 sati organizam ulazi u svojevrsni „detoks“ način rada, kada započinje autofagija. Kada post traje punih 24 sata, navodno se ubrzava stanični popravak, a razina hormona rasta počinje rasti, što može pomoći u oporavku mišića.

Ako se izdrži svih 36 sati bez hrane, prema tvrdnjama iz videa, tijelo može dosegnuti vrhunac autofagije, što se opisuje kao svojevrsno potpuno „resetiranje“ organizma.

Zdravstveni rizici koje ne treba zanemariti

Unatoč mogućim koristima, stručnjaci upozoravaju da post nosi i ozbiljne rizike, osobito za osobe bez prethodnog iskustva ili one koje nemaju dovoljno masnih zaliha za sagorijevanje.

Iako se spominju smanjenje upala i potencijalno poboljšanje zdravlja srca, liječnici upozoravaju da post može biti opasan za osobe s poremećenim odnosom prema hrani. Osobe s dijabetesom tipa 1 ili niskim krvnim tlakom trebale bi u potpunosti izbjegavati post, kao i trudnice te oni koji uzimaju protuupalne lijekove.

Golemi asteroid mogao bi udariti u Mjesec 2032. godine: Posljedice za Zemlju mogle bi biti dosta opasne

Što kažu zdravstvene institucije

Doručak se već desetljećima smatra najvažnijim obrokom u danu, a britanski NHS otvoreno savjetuje ljudima da ga ne preskaču. Ako se netko ipak odluči na post, preporuka je da se prethodno posavjetuje s nutricionistom ili liječnikom, dok bi dugotrajni post trebao biti isključivo pod medicinskim nadzorom.

Stručnjaci također ističu jednostavno pravilo: ako ste gladni i iscrpljeni, vjerojatno se ne isplati forsirati – u tom slučaju najbolje je poslušati tijelo i jesti.

Upozorenje iz najnovijih istraživanja

Dodatnu zabrinutost izazvalo je istraživanje provedeno u Kini 2024. godine, u kojem znanstvenici sugeriraju da ograničavanje vremenskog prozora prehrane može udvostručiti rizik od smrti od srčanih i krvožilnih bolesti. Zbog toga se, dugoročno gledano, post možda uopće ne isplati započinjati bez ozbiljnog medicinskog razloga.