Meteorolozi predvidjeli jednu od najgorih sezona, a onda je uslijedio veliki šok: 'Gdje su nestale oluje?'
Predviđanja za sezonu uragana u Atlantiku 2024. godine ukazivala su na posebno aktivnu sezonu, s procjenama između 15 i 25 imenovanih oluja. Toplo more činilo je uvjete idealnim za razvoj brojnih oluja, no do sredine rujna, vrhunca sezone, zabilježeno je tek sedam imenovanih oluja. Postavlja se pitanje: gdje su "nestali" uragani?
Da bismo razumjeli što se dogodilo, moramo sagledati širu sliku i uzeti u obzir utjecaj jednog neočekivanog faktora — neuobičajene kiše u Sahari.
Meteorolozi objavili dramatično upozorenje, stiže sezona najgorih vremenskih nepogoda: 'Tuči će uragani'
Sezona uragana 2024. započela je snažno s uraganom Beryl, koji je 1. srpnja pogodio otok Carriacou u Grenadi kao najraniji zabilježeni uragan kategorije 5. Međutim, nakon Beryla uslijedio je period zatišja. Prašina iz Sahare donijela je suh zrak nad tropski Atlantik, što je spriječilo stvaranje vlažnih oblaka potrebnih za razvoj uragana. Iako je srpanj inače manje aktivan dio sezone, s obzirom da su između 2021. i 2023. zabilježene samo jedna oluja u tom razdoblju, zatišje nije bilo potpuno neočekivano. No, od 13. kolovoza do 3. rujna nije bilo nijedne imenovane oluje u Atlantiku, što se dogodilo samo još jednom, davne 1968. godine.
Snažan monsun
Godine 2023. zabilježena je jedna od najaktivnijih sezona uragana s 20 imenovanih oluja, što je četvrti najaktivniji period u povijesti. Ove godine, temperature mora bile su jednako visoke, kako su modeli i predviđali, ali drugi faktori koji su spriječili razvoj uragana nisu bili jednako pouzdano predviđeni.
Jedan od tih faktora bio je neuobičajeno snažan monsun u zapadnoj Africi. Obično, između lipnja i rujna, zapadna Afrika doživljava monsunske kiše, a vlažni zrak iz Gvinejskog zaljeva putuje prema sjeveru, donoseći kišu i oluje u prijelazno područje između prašuma središnje Afrike i Sahare, poznato kao Sahel. Ovaj kontrast između mokrog Sahela i suhe pustinje omogućuje stvaranje visokog atmosferskog mlaza, koji zatim stvara valove, poznate kao afrički istočni valovi, koji mogu potaknuti nastanak oluja u Atlantiku. Procjenjuje se da otprilike 60% velikih atlantskih oluja potječe od ovih valova.
Međutim, ove godine, vlažan monsunski zrak dosegao je dalje prema sjeveru nego inače, donoseći neviđene količine kiše na Saharu. Sjeverni Čad doživio je tjedne obilnih padalina, dok su Maroko i Alžir pogođeni velikim poplavama, s nekim područjima koja su u samo dva dana primila godišnju količinu kiše.
Globalni obrasci
Zbog pomaka monsunskog zraka prema sjeveru, afrički istočni valovi ove godine izlaze na Atlantski ocean preko Mauritanije i Zapadne Sahare, gdje je more hladnije. Kako se valovi rotiraju, povlače hladniji i suši zrak sa sjevera, čime se smanjuje energija potrebna za pretvaranje tih valova u uragane. Jednostavno rečeno, ako su ti valovi sjeme velikih oluja, ove godine su posađeni u pogrešnom tlu.
Osim ovog faktora, na smanjenje aktivnosti uragana utjecali su i drugi globalni obrasci, poput Madden-Julian oscilacije, koja ove godine nije pogodovala razvoju tropskih ciklona. Gornji slojevi atmosfere također su bili pretopli, a vjetrovi su jači nego inače, što je uzrokovalo propadanje potencijalnih tropskih ciklona.
Zemlju bi uskoro mogao pogoditi ogromni val uragana: Glavni krivac za to dolazi iz svemira
Prema najmodernijim klimatskim modelima, u uvjetima globalnog zatopljenja zapadnoafrički monsun mogao bi postati vlažniji i pomaknuti se dalje prema sjeveru, što bi moglo rezultirati sličnim mirnim sezonama uragana u budućnosti. Ipak, buduća predviđanja padalina u Africi još uvijek su nesigurna, pa je potrebno dodatno istraživanje kako bi se preciznije prognozirale promjene ne samo u regiji, već i njihovi učinci nizvodno.
Još nije gotovo
Unatoč trenutnom zatišju, sezona uragana 2024. godine još nije završila. Monsun se polako povlači prema jugu, a površina mora i dalje se zagrijava, dosegnuvši vrhunac u listopadu, što bi moglo pružiti potrebnu vlagu i toplinu za razvoj novih oluja. Iako se sezona afričkih istočnih valova bliži kraju, oluje bi mogle nastati iz poremećaja u Karibima. Istraživači sa Sveučilišta Colorado, koji su poznati po preciznim prognozama uragana, procijenili su 50% šanse da se aktivnost uragana normalizira u sljedeća dva tjedna.
Iako smo ove godine imali sreće sa smanjenjem broja oluja, sezona još nije gotova. S obzirom na izrazito visoke temperature mora, svaka nova oluja mogla bi se brzo intenzivirati i postati snažna i opasna. Uragan Beryl, koji je pogodio početkom sezone, podsjetnik je da čak i u mirnim sezonama uragani mogu nanijeti katastrofalnu štetu.