Zbog toga smatraju da je razumno pretpostaviti kako su u njihovu nastanku možda sudjelovali i živi organizmi. Ipak, jasno upozoravaju da to još uvijek nije konačan dokaz da je na Marsu postojao život.

U ožujku 2025. objavljeno je da su na Marsu otkrivene najveće organske molekule dosad. Riječ je o dugim lancima ugljika i vodika koji bi mogli predstavljati ostatke masnih kiselina, spojeva koji se na Zemlji često stvaraju biološkim putem. U znanstvenom radu objavljenom početkom veljače u časopisu Astrobiology, istraživači su analizirali različite scenarije njihova nastanka, koristeći podatke s rovera Curiosity, matematičke modele i eksperimente koji ispituju utjecaj zračenja na organske tvari.

Ovaj uređaj iz kuhinje vam 'jede' struju i duplira račun: Ne radi se ni o hladnjaku, ni perilici

Otkrivene molekule pripadaju skupini alkana – ugljikovodika s lancima od 10 do 12 atoma ugljika. Takve duljine lanaca češće su povezane s biološkim procesima nego s abiotičkim.

Mali ostatak

Molekule su pronađene u muljevitoj stijeni Cumberland, koja se nalazi na drevnom dnu marsovskog jezera u području Yellowknife Bay. Iako je Curiosity tu stijenu bušio još 2013. godine, molekule su otkrivene tek nedavno, nakon zagrijavanja uzorka na vrlo visoku temperaturu tijekom potrage za aminokiselinama.

Zbog dugotrajnog izlaganja zračenju na površini Marsa, znanstvenici smatraju da je danas izmjerena količina organskih spojeva tek mali ostatak onoga što je u stijeni bilo prije više od dvije milijarde godina. Procjenjuju da je izvorna koncentracija mogla biti i višestruko veća nego što se danas može izmjeriti, piše LiveScience.

Istraživački tim razmotrio je niz nebioloških objašnjenja – od dotoka organskih tvari putem meteorita i svemirske prašine, preko atmosferskih procesa, do kemijskih reakcija između vode i stijena. Većina tih scenarija nije mogla uvjerljivo objasniti pronađene količine i vrste molekula. Kao jedina realna nebiološka mogućnost ostaje nastanak u hidrotermalnim sustavima, iako ni taj scenarij nije potvrđen.

Ne tvrde ništa

Autori naglašavaju da ne tvrde kako su pronašli izravan dokaz drevnog života, ali ističu da uzorak sadrži niz elemenata koji se često povezuju s biološkim procesima – minerale gline, nitrate, određene oblike ugljika i sumpor koji pomaže očuvanju organskih spojeva. Uz to, područje kratera Gale nekada je dugo zadržavalo vodu, što bi moglo omogućiti razvoj složenije kemije.

Stručnjaci tvrde da bi samo dvije zemlje preživjele nuklearni rat: Evo o kojima se radi

Zbog tehničkih ograničenja, Curiosity zasad ne može s dovoljnom preciznošću analizirati još veće i složenije molekule koje bi bile još snažniji pokazatelj biologije. Sljedeći korak znanstvenika su laboratorijski eksperimenti na Zemlji koji će oponašati uvjete na Marsu, a dugoročni cilj ostaje povratak uzoraka marsovskih stijena na Zemlju. Iako konačan odgovor još ne postoji, znanstvenici poručuju da rezultati daju razlog za umjereni optimizam kada je riječ o mogućnosti da je Mars nekada bio nastanjen.