Naizgled bezazlena navika ostavljanja hrane na stolu nakon obroka može imati ozbiljne posljedice za zdravlje. Stručnjaci upozoravaju da se najveći broj bakterija koje uzrokuju trovanje hranom razvija upravo u uvjetima kakvi vladaju u većini kućanstava, odnosno na sobnoj temperaturi.

Kuhana jela poput juha, variva, graha ili gulaša posebno su osjetljiva. Iako djeluju sigurno dok su svježa, već nakon dva sata izvan hladnjaka ulaze u tzv. “zonu opasnosti”, razdoblje u kojem se mikroorganizmi počinju ubrzano razmnožavati. Ista pravila vrijede i za jela s mesom, bilo da je riječ o pečenju, piletini, mesnim okruglicama ili punjenim paprikama. Ono što se u trenutku čini praktičnim rješenjem, kasnije može postati ozbiljan zdravstveni rizik.

Ni pizza ni sendviči nisu iznimka

Slična situacija vrijedi i za ostatke brze hrane. Pizza, tjestenina ili sendviči često se ostavljaju za kasnije, no ako su proveli noć izvan hladnjaka, takvu hranu ne bi trebalo konzumirati. Posebno su rizične salate s majonezom, poput ruske ili cezar salate, koje zbog sastojaka poput jaja i preljeva predstavljaju idealno okruženje za razvoj bakterija.

Jaja kao skriveni rizik

Na dodatne opasnosti upozorava i Svetlana Stanišić, koja ističe da ni termički obrađena hrana nije uvijek potpuno sigurna.

“Iako termička obrada uništava većinu patogena, trovanje nakon konzumacije kuhanih jaja je moguće. Najčešći uzrok je unakrsna kontaminacija nakon kuhanja, do koje dolazi kada se jaja režu ili obrađuju na površinama koje su prethodno bile u kontaktu sa sirovim mesom, neopranim rukama ili kontaminiranim priborom. Kuhana jaja često ulaze u sastav složenih jela, salata, namaza i predjela, koja se, ako se nakon pripreme ostave na sobnoj temperaturi dulje od dva sata, osobito ljeti, mogu pretvoriti u pogodno tlo za razmnožavanje bakterija poput salmonele, zlatnog stafilokoka i sličnih”, objašnjava stručnjakinja.

Dodaje i da u takvim uvjetima čak i mali broj bakterija vrlo brzo doseže infektivnu dozu.

“Rizik postoji i kada su jaja meko kuhana ili kada žumanjak ostane polusirov. Također, određene bakterije mogu proizvoditi toksine otporne na toplinu, pa čak i kuhana hrana može biti opasna ako je prethodno kontaminirana. Budući da okupljanja na otvorenom često podrazumijevaju da hrana dulje stoji bez hlađenja, osobito ljeti kada visoke temperature pogoduju brzom kvarenju, rizik od trovanja značajno raste”, naglašava.

Slatkiši nisu bezopasni

Poseban oprez potreban je i kod slastica. Kolači, torte i deserti s kremom često ostaju na stolu tijekom proslava, no preporuka je da se nakon posluživanja što prije vrate u hladnjak kako bi se spriječio razvoj bakterija.

Ključno pravilo: dva sata

Stručnjaci naglašavaju da hrana ne bi smjela stajati izvan hladnjaka dulje od dva sata, a tijekom toplijih dana i kraće. Ako je prošlo više od četiri sata, takvu hranu najbolje je uopće ne konzumirati.

Česta pogreška iz dobre namjere

Ipak, postoji i jedna česta pogreška koju mnogi rade pokušavajući očuvati sigurnost hrane. Vruću hranu ne bi trebalo odmah stavljati u hladnjak jer može povisiti temperaturu unutar uređaja. Preporučuje se da se ostavi da se hladi oko dvadesetak minuta, nakon čega ju je sigurno spremiti.

Simptomi trovanja hranom koje ne smijete ignorirati

Trovanje hranom može se manifestirati nizom simptoma koji se ne smiju zanemariti. Najčešće se javljaju mučnina, povraćanje, proljev, grčevi u trbuhu, povišena tjelesna temperatura te opća slabost i malaksalost.

Upravo zato stručnjaci upozoravaju da pravilno rukovanje hranom i poštivanje osnovnih pravila čuvanja nisu samo preporuka, već ključna mjera zaštite zdravlja.