Većina ljudi učinila bi gotovo sve kako bi smanjila rizik od razvoja raka, no mnogima se čini da je bolest nemoguće izbjeći, osobito ako u obitelji već postoje slučajevi karcinoma ili poznaju nekoga tko je obolio unatoč zdravom načinu života.

Ipak, onkolozi posljednjih godina pokušavaju promijeniti način na koji javnost razmišlja o faktorima rizika. Ističu kako genetika nije jedini čimbenik koji utječe na razvoj bolesti te upozoravaju da veliku ulogu imaju i svakodnevne navike, kao i proizvodi koje ljudi koriste u vlastitim domovima.

Prema riječima Amar Rewari, voditelja radioterapijske onkologije u okviru Luminis Healtha i predavača na Medicinskom fakultetu Sveučilišta Johns Hopkins, ljudi uglavnom razmišljaju o velikim faktorima rizika poput pušenja ili nasljednih gena, dok zanemaruju svakodnevnu izloženost kemikalijama u kućanstvu.

„Rizik od raka često nastaje kao posljedica malih izlaganja koja se godinama nakupljaju“, upozorio je Rewari.

Sličnog je mišljenja i Li Hong iz centra City of Hope Orange County, koji ističe da brojni proizvodi za kućanstvo ispuštaju kemikalije u zrak koji svakodnevno udišemo.

Prema njegovim riječima, pojedinačna izloženost može djelovati beznačajno, ali s vremenom pridonosi ukupnom kemijskom opterećenju organizma.

Proizvod koji onkolozi posebno izdvajaju nalazi se u brojnim domovima

Stručnjaci naglašavaju da cilj nije stvaranje panike, nego podizanje svijesti o jednostavnim promjenama koje mogu pomoći u smanjenju izloženosti potencijalno štetnim tvarima.

Jedan proizvod koji onkolozi posebno izdvajaju jesu osvježivači zraka. Prema njihovim upozorenjima, brojna istraživanja pokazuju da osvježivači zraka mogu oslobađati hlapljive organske spojeve, poznate kao VOC spojevi.

Ti spojevi mogu se prikazati kao: VOCVOCVOC

Među njima se nalaze i kemikalije poput benzena i formaldehida. Stručnjaci navode da te tvari mogu ostati prisutne u zraku dugo nakon korištenja proizvoda te reagirati s drugim česticama u prostoru stvarajući dodatne zagađivače.

Michael Levitt, hematolog i onkolog iz medicinskog centra Hackensack Meridian Jersey Shore University Medical Center, upozorava da mirisi lavande, citrusa ili „svježeg rublja“ možda djeluju ugodno, ali da se iza tih aroma krije važno pitanje.

„Možda nam se sviđaju ti mirisi, ali moramo se zapitati što zapravo udišemo“, objasnio je Levitt.

Stručnjaci posebno upozoravaju na tri skupine kemikalija

Iako još ne postoji konačan dokaz da osvježivači zraka izravno uzrokuju rak kod ljudi, onkolozi smatraju da je smanjenje izloženosti razuman korak, osobito u manjim i slabije prozračenim prostorijama.

Među sastojcima koji izazivaju najveću zabrinutost posebno se izdvajaju terpeni, formaldehid i ftalati.

Terpeni su spojevi biljnog podrijetla koji se često koriste za stvaranje prirodnih mirisa poput bora ili lavande. Iako se smatraju manje opasnima, mogu izazvati iritaciju dišnih puteva. Problem nastaje kada reagiraju s drugim molekulama u zraku i pritom stvaraju formaldehid, koji je poznat kao potencijalno kancerogena tvar.

Formaldehid se može zapisati kao: CH2OCH_2OCH2​O

Dodatnu zabrinutost izazivaju i ftalati, kemikalije koje se koriste kako bi mirisi trajali dulje. Stručnjaci ih povezuju s hormonskim poremećajima i određenim vrstama raka, uključujući rak dojke.

Onkolozi savjetuju prirodnije načine osvježavanja prostora

Umjesto čestog korištenja umjetnih osvježivača zraka, stručnjaci preporučuju jednostavnije i prirodnije metode održavanja svježine u domu.

Najvažniji savjet je redovito provjetravanje prostora otvaranjem prozora. Osim toga, preporučuje se uklanjanje izvora neugodnih mirisa, kontrola vlage u prostorijama i korištenje pročistača zraka.

Kao sigurnije alternative osvježivačima zraka navode se soda bikarbona, aktivni ugljen, prirodno cvijeće, kuhane kore citrusa i klinčić.

Važne su i druge životne navike

Onkolozi ističu da smanjenje izloženosti kemikalijama u domu predstavlja samo jedan dio prevencije.

Preporučuju i uravnoteženu prehranu bogatu voćem i povrćem uz manji unos prerađene hrane, zaštitu kože od sunca, izbjegavanje solarija i prestanak pušenja.

Posebno naglašavaju važnost redovitih preventivnih pregleda poput mamografije i kolonoskopije jer rano otkrivanje bolesti značajno povećava mogućnosti uspješnog liječenja.