Otkrivena nova vrsta opake velike zmije: 'Sada smo ih potpuno podijelili'

Iako su zmije izgledale gotovo identično zelenim anakondama poznatim iz Brazila i drugih dijelova Južne Amerike, genetska analiza pokazala je da je riječ o zasebnoj vrsti.
Nova vrsta dobila je ime Eunectes akayima
Znanstvenici su novu vrstu nazvali sjeverna zelena anakonda, odnosno Eunectes akayima. Otkriće je objavljeno u znanstvenom časopisu Diversity.
Do objave ovog istraživanja smatralo se da zelene anakonde koje nastanjuju različite dijelove Južne Amerike pripadaju istoj vrsti.
Naknadna analiza, međutim, pokazala je značajnu genetsku razliku između sjeverne zelene anakonde i južne zelene anakonde (Eunectes murinus).
Zaboravite kupovni omekšivač: Uz samo par sastojaka napravite svoj kod kuće
Razdvojile se prije gotovo 10 milijuna godina
Prema rezultatima istraživanja, genetska razlika između dviju vrsta iznosi oko 5,5 posto. Znanstvenici procjenjuju da su se njihovi evolucijski putevi razdvojili prije gotovo 10 milijuna godina.
Otkriće je posebno zanimljivo jer se dvije vrste na prvi pogled gotovo ne razlikuju. Upravo je genetska analiza omogućila istraživačima da utvrde da pred sobom imaju dosad nepriznatu vrstu.
🇪🇨 | HALLAZGO HISTÓRICO: Durante el rodaje de un documental de National Geographic con Will Smith, científicos descubrieron en territorio waorani una nueva especie, la anaconda verde del Norte, con ejemplares que superan los 6 metros de longitud. pic.twitter.com/meF0wn9Fd6
— La Derecha Diario Ecuador (@DerechaDiarioEC) January 18, 2026
Ekspediciju vodio profesor sa Sveučilišta Queensland
Istraživanje je predvodio profesor Brian Fry sa Sveučilišta Queensland u Australiji, a u ekspediciji je sudjelovao i stručnjak za anakonde Jesus Rivas sa Sveučilišta New Mexico Highlands u SAD-u.
Ekspedicija je provedena na području na kojem živi narod Waorani u Ekvadoru, tijekom snimanja National Geographicove serije s Willom Smithom.
Tajna Velike piramide možda je skrivena pred našim očima: Istraživač tvrdi da je pronašao drevni kod
Otkriće tako pokazuje koliko amazonska prašuma još uvijek skriva nepoznatih vrsta – čak i među životinjama za koje se desetljećima smatralo da su dobro istražene.