U podnožju planine Zlatar, skriven od očiju javnosti, nalazi se jedna od najambicioznijih građevina bivše Jugoslavije – Atomska ratna komanda (ARK), poznata i kao Titov bunker. Izgrađen kako bi osigurao sigurnost jugoslavenskog predsjednika Josipa Broza Tita i 350 članova njegova užeg kruga u slučaju nuklearnog napada, ovaj kompleks bio je jedna od najvećih tajni nekadašnje države sve do njezinog raspada 1990-ih godina.

Izgradnja ARK-a započela je 1953. godine, u jeku Hladnog rata, i trajala sve do 1979. godine. Smješten unutar brda u blizini Konjica, bunker je predstavljao najvažniji i najtajniji vojni objekt u Jugoslaviji. Tijekom 26 godina rada na ovom projektu, uloženo je nevjerojatnih 4,6 milijardi američkih dolara, što dovoljno govori o značaju koji je Titova administracija pridavala ovom objektu.

Građevinski radnici bili su pažljivo birani i prolazili stroge sigurnosne provjere, a svi su potpisivali ugovore o čuvanju tajne. Zadatak je bio jasan: osigurati nepobjedivu podzemnu utvrdu koja će u slučaju najgoreg scenarija omogućiti nastavak upravljanja državom.

Sklonište vrhunske tehnologije

Bunker je osmišljen kao samoodrživ objekt s dovoljno prostora i resursa za nekoliko mjeseci izolacije. Unutar njega nalaze se stambene prostorije, konferencijske sale, uredi i druge potrebne prostorije koje bi omogućile funkcioniranje vlade u slučaju nuklearne krize.

Tito je jednom dobio možda i najskuplji poklon na svijetu: Nema ga gotovo nitko, a evo gdje se danas nalazi

Dovršen 1979. godine, bunker je opremljen najsuvremenijom tehnologijom toga doba, no njegova stvarna svrha nikada nije stavljena na kušnju. Nakon Titove smrti 1980. godine, objekt je ostao u stanju pripravnosti, čuvan i održavan kao ključna strateška točka.

Sudbina bunkera tijekom raspada Jugoslavije

Raspad Jugoslavije početkom 1990-ih donio je neizvjesnu sudbinu za mnoge strateške objekte, uključujući i ARK. U ožujku 1992. godine, Jugoslavenska narodna armija (JNA) izdala je zapovijed za uništenje bunkera kako ne bi pao u ruke vlastima Bosne i Hercegovine. Međutim, vojni odred zadužen za izvršenje te naredbe odlučio je ne provesti je u djelo. Umjesto toga, bunker je predan vladi Bosne i Hercegovine, čime je spašena jedna od najvažnijih povijesnih građevina regije.

Titov bunker danas

Nakon desetljeća tajnovitosti, ARK je danas otvoren za javnost i služi kao povijesna atrakcija. Posjetitelji imaju priliku zaviriti u jedno od najimpresivnijih podzemnih skloništa ikada izgrađenih u regiji te steći uvid u složenu infrastrukturu i sigurnosne mjere koje su obilježile razdoblje Hladnog rata.

Titov bunker ostaje simbol razdoblja političkih napetosti, tehnološke inovacije i neviđene odlučnosti da se izgradi utočište za najgore moguće scenarije. Danas stoji kao podsjetnik na jedno turbulentno doba i fascinantan dio povijesti bivše Jugoslavije.