Ovo piće Hrvati obožavaju, a nisu svjesni što radi zdravlju: Znatno povećava rizik od demencije

Čaša vina uz večeru ili pivo nakon posla možda djeluju bezazleno, ali znanstvena istraživanja posljednjih godina bacaju ozbiljnu sjenu na tu svakodnevnu naviku.

Pokazalo se da redovita konzumacija alkohola – čak i kada nije pretjerana – može znatno ubrzati propadanje mozga i povećati rizik od demencije.

Znanstvenici iz SAD-a proveli su istraživanje na miševima kojima su deset tjedana nudili izbor između alkohola i vode. Ova metoda, poznata kao "kronično pijenje", pokazala je zabrinjavajuće rezultate: već i umjerene količine alkohola potiču propadanje moždanog tkiva i ubrzavaju nakupljanje toksičnih tvari koje se povezuju s Alzheimerovom bolešću.

Jedna od autorica studije, Shannon Macaulay sa Sveučilišta Wake Forest, upozorava da alkohol može potaknuti rani razvoj mehanizama koji vode prema Alzheimeru, bolesti koja stoji iza većine slučajeva demencije.

Ali nije sve ostalo samo na pokusima na životinjama. Tijekom 2024. znanstvenici s Oxforda analizirali su moždane snimke 40.000 ljudi i došli do zaključka da alkohol spada među najštetnije faktore za zdravlje mozga, usporediv s onečišćenjem zraka ili dijabetesom. Profesorica Gwenaëlle Douaud, koja je predvodila istraživanje, otkrila je da su upravo ona područja mozga koja najbrže stare – i najranjivija kad je riječ o učinku alkohola.

Osim toga, studija je otkrila i zanimljive genetske poveznice: određene genetske varijante koje slabe moždanu mrežu povezane su s povećanim rizikom od niza neuroloških bolesti, uključujući Parkinsonovu i Alzheimerovu, ali i s neobičnim sustavom krvnih antigena, za koji znanstvenici dosad nisu znali da bi mogao igrati ulogu u degeneraciji mozga.

Koliko je previše?

Preporuka britanskog NHS-a glasi: ne više od 14 jedinica alkohola tjedno – i to raspoređeno kroz najmanje tri dana. Za lakše snalaženje, to otprilike odgovara šest čaša vina od 175 ml ili isto toliko pinti slabijeg piva.

Jedna jedinica alkohola iznosi oko 10 ml čistog etanola – količina koju prosječna odrasla osoba metabolizira u jednom satu. No naravno, koliko će alkohola ostati u vašem tijelu, ovisi i o tjelesnoj građi, spolu i mnogim drugim faktorima. Zato poznavanje broja jedinica u piću pomaže zadržati kontrolu nad konzumacijom.