Venera, planeta koja je gotovo blizanka Zemlje u pogledu veličine, sastava i gustoće, ipak je potpuno drugačija kada je riječ o stvarima koje čine Zemlju domom. Omotana u gustu, gušeću koprenu toksičnih, kiselih oblaka, površina Venere je neprijateljska, ne samo prema životu.

Zahvaljujući efektu staklenika u kojem oblaci zadržavaju Sunčevu toplinu i sprječavaju je da pobjegne natrag u svemir, prosječna temperatura na površini Venere strašna je - 464 stupnja Celzija. A da ne spominjemo atmosferski tlak - gotovo 100 puta veći od onoga na Zemlji.

Nevjerojatno otkriće nedaleko od talijanske obale: Ronioci pronašli golemi artefakt iz davnih vremena

Znanstvenici su se borili kako stvoriti sondu koja bi preživjela ove iznimno neprijateljske uvjete, ali, vjerovali ili ne, imamo podatke s površine Venere. Između 1961. i 1984. godine, sovjetski svemirski program poslao je niz od 16 sonda prema Veneri. Program se zvao Venera i bio je, bez ikakve sumnje, trijumf. Bio je prvi program koji je uspješno ušao u atmosferu druge planete, s Venerom 3 1966. godine. 1970. godine, Venera 7 bila je prva sonda koja je sletjela na drugu planetu.

Prve slike ikad

I, iako nijedna od osam sonda Venera koje su sletjele na Veneru nije preživjela dulje od dva sata, najduže je trajala Venera 12, koja je izdržala 110 minuta prije nego što je podlegla toplini i pritisku, Venera je bila prva misija koja je poslala Zemlji slike i zvukove s druge planete. Do danas, Venera je jedini program koji je poslao slike i zvuk s površine Venere. Venera 13 i 14 snimile su zvuk, a Venera 9, 10, 13 i 14 snimile su panoramske slike svojih slijetanja.

Podaci koji su pristizali su, prema današnjim standardima, možda malo zrnasti, ali to je bilo prije puno desetljeća, a uvjeti pod kojima su sonde radile bili su vrlo opaki. U nastavku, mogu se vidjeti prve slike s Venera 9 i 10, snimljene 1975. godine, i Venera 13, 1982. godine. Vidljiva je značajna razlika u kvaliteti slika između ta dva vremenska razdoblja, iako su ih dijelile samo nekoliko godina.

U novije vrijeme, drugi su ponovno posjetili gotovo 50 godina stare podatke s poboljšanom tehnologijom i tehnikama obrade slika koje su nam dostupne, rezultirajući prilično zanimljivim slikama Venere.

Prikazuju zlatnu, izvanzemaljsku planetu, koja izgleda prijeteće, čak i bez naznake temperature, tlaka ili otrova koji bi uništili život onakav kakav ga poznajemo. Ta zlatna nijansa rezultat je Sunčeve svjetlosti koja prolazi kroz venuske oblake i boji površinu. Obrada slika provedena na Brown sveučilištu otkriva da stijene i prljavština na površini planeta imaju tamnosivu nijansu.

Žele znati više

Smatra se da je to zbog načina na koji se površina Venere formirala: površina Venere dominirana je vulkanskim karakteristikama, zapravo, možda je još uvijek vulkanski aktivna danas, a tamna stijena smatra se bazaltnom. Zbog sličnosti Venere sa Zemljom, znanstvenici žele saznati više o njoj. Proučavanje Venere moglo bi nam pomoći da saznamo na koji način se evolucijske staze planeta mogu odmaknuti, stvarajući okoliš koji pogoduje životu ili onaj koji je vrlo izuzetno neprijateljski.

Today in 1982, Venera 14 imaged the surface of Venus. It would be, to date, the final time. While Vegas 1 and 2 would deliver landers and balloons to Venus in 1985, they would not image the surface. And since then, there have been no landers. pic.twitter.com/7rnac0Z7Qi

— Ted Stryk (@tedstryk) March 5, 2021

To su informacije koje možemo koristiti u potrazi za životom drugdje u Mliječnom putu i odgovaranju na neka od temeljnih pitanja čovječanstva: kako smo ovdje dospjeli i zašto?

Unatoč tome što se naša tehnologija poboljšala od dana Venera, još uvijek nismo poslali drugu sondu na Veneru. Nekoliko nadolazećih misija svemirskih agencija diljem svijeta planira proučiti atmosferu planeta. Roscosmos je jedina agencija s trenutnim planovima za slanje sonda na površinu.