Hladan komad pizze mnogima je jedan od najdražih doručaka. No, koliko god bio ukusan, može predstavljati ozbiljan rizik za zdravlje ako se ne poštuju osnovna pravila čuvanja hrane. Trovanje hranom nije rezervirano samo za loše pripremljena jela – često nastaje i zbog nepravilno pohranjenih ostataka.

Kako upozorava mikrobiologinja Primrose Freestone sa Sveučilišta u Leicesteru, uzrok trovanja hranom su namirnice kontaminirane patogenim bakterijama, gljivicama ili virusima. Upravo zato pravilno skladištenje ostataka hrane ima ključnu ulogu u prevenciji zdravstvenih problema.

Hladna pizza: skriveni rizici koje mnogi zanemaruju

Trovanje hranom moguće je dobiti i od već pečene pizze. Razlozi mogu biti različiti – od sirovih ili nedovoljno pečenih sastojaka, preko pokvarenih namirnica, pa sve do kontakta s kontaminiranim površinama ili rukama koje nisu oprane.

Posebno iznenađuje činjenica da i sušeni začini koje često dodajemo pizzi, poput bosiljka, papra i origana, mogu sadržavati mikroorganizme. Do kontaminacije može doći tijekom berbe, proizvodnje ili zbog nepravilnog skladištenja u kućanstvu.

Među patogenima koji mogu preživjeti na takvim začinima nalaze se bakterije poput Salmonelle, Bacillus cereus i Clostridium perfringens. Iako se dio njih uništi tijekom pečenja pizze, ako se ona nakon pripreme predugo ostavi na sobnoj temperaturi, sastojci ponovno postaju pogodno tlo za razvoj bakterija.

Stručnjakinja savjetuje da se pizza stavi u hladnjak unutar dva sata od dostave ili pripreme. Time se značajno smanjuje rizik od trovanja, a pizza ostaje sigurna za konzumaciju čak i kada se jede hladna sljedećeg jutra.

Nakon hlađenja, ostatke pizze treba držati pokrivene kako bi se spriječila kontaminacija iz zraka, te ih pojesti unutar dva dana. Važno je naglasiti da hladnjak ne uništava bakterije, već samo usporava njihov rast.

Ako pizza stoji na sobnoj temperaturi nekoliko sati, bakterije se mogu brzo razmnožiti, što znači da sljedeći dan više nije sigurna za jelo – bez obzira na izgled ili miris.

Piletina: visoki rizik ako nije pravilno pripremljena

Kuhana piletina jedna je od najosjetljivijih namirnica nakon hlađenja. Zbog visokog udjela vode i hranjivih tvari te niske kiselosti, idealna je podloga za razvoj bakterija koje uzrokuju trovanje hranom, osobito ako se ne skladišti pravilno.

Važno je čuvati ostatke piletine samo ako je meso potpuno termički obrađeno. Ako u sokovima piletine postoji i najmanji trag krvi, takvo meso ne bi se smjelo jesti niti spremati za kasnije.

Sirova piletina često je kontaminirana bakterijama poput Campylobacter, Salmonella i Clostridium perfringens. Ako meso nije dovoljno pečeno, te bakterije mogu preživjeti i nastaviti se razmnožavati čak i u hladnjaku, a pritom ih nije moguće detektirati mirisom ili izgledom.

Preporuka je da se piletina koja se neće odmah pojesti pokrije i stavi u hladnjak čim se ohladi, idealno unutar dva sata. U hladnjaku može stajati najviše tri dana, no ako se primijeti krv ili znakovi nedovoljne pečenosti, ne smije se konzumirati ni hladna ni podgrijana.

Riža: najpodcjenjeniji izvor trovanja hranom

Jela od riže – uključujući prženu rižu, burrito ili rižoto – nose značajan rizik od trovanja hranom. Razlog je prisutnost spora bakterije Bacillus cereus u sirovoj riži.

Iako se same bakterije uništavaju kuhanjem, njihove spore su otporne na toplinu i mogu preživjeti. Ako kuhana riža stoji na sobnoj temperaturi dulje od dva sata, spore se mogu razviti u bakterije koje se brzo množe.

Dodatni problem je što te bakterije mogu stvarati toksine u riži, što može uzrokovati ozbiljne simptome poput povraćanja i proljeva koji mogu trajati i do 24 sata.

Ako se riža planira sačuvati, treba je nakon kuhanja pokriti, brzo ohladiti i spremiti u hladnjak, gdje može stajati najviše 24 sata. Može se jesti i hladna, ali samo ako je pravilno ohlađena i pohranjena. Dulje čuvanje povećava rizik jer se spore mogu aktivirati.

Konzervirana hrana: često zanemarena pravila

Ostaci konzervirane hrane također zahtijevaju pažljivo skladištenje. Nakon otvaranja, potrebno ih je pokriti i držati u hladnjaku kako bi se spriječila kontaminacija iz zraka.

Iako je sigurno čuvati hranu u originalnoj limenci jer je sterilizirana tijekom proizvodnje, zbog očuvanja okusa preporučuje se prebacivanje u zatvorene plastične ili staklene posude.

Rok trajanja ovisi o kiselosti hrane. Visoko kisele namirnice, poput konzervirane rajčice, mogu trajati u hladnjaku pet do sedam dana. S druge strane, niskokiselinske namirnice poput mesa, ribe, voća, povrća i tjestenine treba potrošiti unutar tri dana, jer kiselina usporava rast bakterija.

Vrijeme i temperatura odlučuju

Ostaci hrane mogu biti sigurni za konzumaciju i kada su hladni, ali samo ako su pravilno i pravovremeno pohranjeni. Ključno je da se što prije nakon pripreme stave u hladnjak i konzumiraju unutar jednog do dva dana, ovisno o vrsti hrane.

Kako zaključuje Primrose Freestone, osnovna pravila higijene i skladištenja hrane često su presudna razlika između bezopasnog obroka i ozbiljnog zdravstvenog problema.