Ispijanje kave odmah nakon buđenja mnogima je jutarnji ritual, no stručnjaci upozoravaju da vrijeme konzumacije kofeina može imati značajan utjecaj na razinu energije, kvalitetu sna i opće zdravlje. Kako piše Health.com, usklađivanje unosa kofeina s prirodnim ciklusom spavanja i budnosti, odnosno cirkadijalnim ritmom, može pojačati njegove stimulativne učinke i smanjiti moguće nuspojave.

Ako želite izvući maksimum iz svoje šalice espressa ili kremastog latte napitka, ključno je razumjeti kada kava djeluje najpovoljnije – i kada bi je bilo bolje preskočiti.

Sredina i kraj prijepodneva: idealan trenutak nakon prirodnog buđenja

Najčešće preporučeno vrijeme za prvu šalicu kave je razdoblje između 9:30 i 11:30 sati. Istraživanja pokazuju da kortizol, hormon koji potiče budnost, prirodno raste u ranim jutarnjim satima i doseže vrhunac otprilike u vrijeme buđenja. Kako jutro odmiče, razina kortizola počinje padati, zbog čega se mnogi počinju osjećati manje energično.

Upravo tada kofein može imati najizraženiji učinak. Ipak, registrirana dijetetičarka Kourtney Johnson naglašava da ne postoje stroge smjernice. „Ne postoje konkretne smjernice o tome da treba čekati s unosom kofeina dok se razina kortizola ne smanji, jer je osjetljivost svake osobe drugačija“, rekla je za Health.

Klinički psiholog i specijalist za spavanje dr. Michael Breus savjetuje da se prva jutarnja kava odgodi barem 90 minuta nakon buđenja. „Ako pričekate samo 90 minuta nakon što otvorite oči da popijete jutarnju šalicu kave, dobit ćete puno snažniji učinak“, objasnio je.

Odgađanje kave do vremena nakon doručka može biti korisno i za osobe koje osjećaju želučane tegobe ako kofein konzumiraju na prazan želudac.

Međutim, među stručnjacima nema potpunog konsenzusa. Neka istraživanja upućuju na to da odgađanje kave ne sprječava poslijepodnevni pad energije, nego može dovesti do toga da ljudi posegnu za drugom šalicom prekasno tijekom dana.

Kardiolog dr. Deepak Vivek ističe da reakcija na kofein uvelike ovisi o individualnoj osjetljivosti. Za osobe koje nisu posebno osjetljive na kofein, „najbolje vrijeme za ispijanje kave bilo bi rano ujutro“, rekao je.

Poslijepodnevni pad energije: pomoć između podneva i 15 sati

Drugo razdoblje koje se često navodi kao povoljno za kavu jest vrijeme između podneva i 15 sati, kada mnogi doživljavaju takozvanu postprandijalnu pospanost, odnosno pad energije nakon obroka.

U tim trenucima šalica kave može pomoći u „povećanju budnosti i mentalnog fokusa“ dok završavate radne obveze, objasnila je Johnson.

Specijalistica za medicinu spavanja dr. Angela Holliday-Bell pojašnjava mehanizam djelovanja: „Kofein blokira adenozin, kemikaliju koja se nakuplja u mozgu i čini vas pospanima.“

Ipak, ni popodnevna kava nije univerzalno rješenje. „Ako imate nisku toleranciju na kofein, to bi moglo jače utjecati na san“, upozorila je Johnson, dodajući da neki ljudi mogu podnijeti kofein i kasnije tijekom dana, dok je kod drugih potrebna veća opreznost.

Nakon 15 sati – rizik za san i oporavak

Stručnjaci upozoravaju da bi konzumaciju kave trebalo izbjegavati u kasnom poslijepodnevu i navečer, osobito nakon 15 sati. Kofein se može dugo zadržavati u organizmu, a njegov unos u kasnijim satima može otežati uspavljivanje, smanjiti količinu dubokog sna te dovesti do simptoma nedostatka sna sljedećeg dana, poput promjena raspoloženja, umora i poteškoća s koncentracijom.

„Prosječnoj osobi treba između šest i osam sati da metabolizira kofein“, rekao je Breus. Ako se unos prekine oko 15 sati, to bi trebalo omogućiti odlazak na spavanje oko 23 sata bez većih poteškoća.

No i ovdje postoje individualne razlike. Johnson objašnjava da neki ljudi imaju genetske varijacije zbog kojih sporije metaboliziraju kofein, pa kod njih učinci mogu biti intenzivniji i dugotrajniji. U takvim slučajevima preporučuje se prestanak konzumacije već nakon podneva.

Kava i stres: kada može pogoršati stanje

Ako ste već pod stresom, dodatni stimulativni učinak kofeina može pogoršati simptome. Kofein kratkoročno povisuje krvni tlak i ubrzava rad srca, što može pojačati fizičke manifestacije stresa i tjeskobe, upozorava Johnson.

Dr. Vivek dodaje: „Oni koji su osjetljivi na kofein mogu osjetiti simptome poput lupanja srca, mučnine, tjeskobe i nervoze. Drugi simptomi mogu uključivati nesanicu, povišen krvni tlak i glavobolje.“

Prema njegovim riječima, iako su neka istraživanja pokazala da umjerena konzumacija kofeina može imati povoljan učinak na srce, osobe koje imaju česte palpitacije ili osjećaj preskakanja otkucaja srca „vjerojatno bi trebale izbjegavati ili smanjiti unos kave“.

Lijekovi, dodaci prehrani i trudnoća: dodatni oprez

Kava može utjecati i na djelovanje određenih lijekova. Johnson i Vivek upozoravaju na potrebu opreza kod osoba koje uzimaju lijekove za razrjeđivanje krvi, dekongestive, antidepresive, lijekove za krvni tlak, lijekove za štitnjaču ili antibiotike.

Kofein također može smanjiti apsorpciju pojedinih dodataka prehrani, poput željeza, cinka i magnezija. U takvim slučajevima preporučuje se vremenski razmak između uzimanja lijeka ili dodatka i ispijanja kave.

Posebna preporuka odnosi se na trudnice, koje bi trebale ograničiti ili izbjegavati kofein. Maksimalna preporučena dnevna količina iznosi 200 miligrama, što je otprilike jedna šalica od 350 mililitara, istaknuo je Vivek.

U svim drugim situacijama u kojima postoji sumnja da bi kofein mogao negativno utjecati na zdravlje, stručnjaci savjetuju konzultaciju s liječnikom. Jer, iako je kava mnogima omiljeni saveznik u borbi protiv umora, njezin učinak uvelike ovisi o pravom trenutku i individualnim karakteristikama organizma.